Prvi, letimični pogled na anketu može donekle i iznenaditi, budući da se na listi 'skeptika' nalazi i Njemačka, jedina 'nekrizna' članica na popisu. Naime, nije nikakva tajna da se njemački izbori ovog vikenda drže najvažnijim političkim događajem ove jeseni u Europi. Nemali broj kroničara upozorio je da bi Angela Merkel, u slučaju pobjede, mogla napokon poduzeti dugoročne i održive korake koji bi se odrazili na čitavu Uniju, bilo da s radi o utvrđivanju bankarske unije ili o (zasad još mršavim) perspektivama rasta. Upravo se taj argument o solidarnijoj Njemačkoj (neovisno o konačnom razmještaju političkih snaga nakon izbora) može stoga sve češće čuti te ga je, među ostalim, iznio i Kemal Derviş, bivši turski ministar ekonomije i nekadašnji šef UN-ova Programa za razvoj, za Project Syndicate.

No uz te i takve optimistične poglede, nije zgorega podsjetiti da bi, prema anketi njemačkog Bilda, u budući sastav Bundestaga mogla prvi put ući i stranka s jasnim antieuro programom, 'Alternativa za Njemačku', AfD, i prijeći prag od pet posto.

U Francuskoj, pak, jača potpora krajnje desnoj Nacionalnoj fronti. Prema prošlotjednoj anketi Ifopa, čak 34 posto Francuza podržava ideje vođe pokreta Marine Le Pen koja smatra da Francuska, zbog vlastitog ekonomskog oporavka, treba za početak izići iz zone eura. Nije zanemarivo da je i dio standardnih glasača i desnice i ljevice odjednom osjetio bliskost sa simplicističkim formulama Nacionalne fronte. U tome se da prepoznati kako klasična oportunost ekstremnih opcija, tako i razočaranje birača s lošim upravljanjem u doba krize, kako za vrijeme Nicolasa Sarkozyja, tako i u mandatu Françoisa Hollandea.

Italija je i dalje politički nestabilna zbog krhke široke koalicije na vlasti koju samo dodatno ugrožava sudski rasplet slučaja Silvija Berlusconija. Za to vrijeme, prognoze se za ekonomski rast u Španjolskoj koja bilježi drugu najveću stopu nezaposlenosti (26,3 posto) u eurozoni, iza Grčke (27,6 posto), računaju u godinama, a ne mjesecima.

No svakako je najtužnija vijest ovog tjedna stigla iz Grčke gdje je, usred prosvjeda zbog vala otpuštanja radnika, ubijen hip-hoper Pavlos Fyssas, poznat po svojim antifašističkim stavovima. Ubio ga je nožem Yorgos Roupakias, pripadnik ekstremnog pokreta Zlatna zora koji je na izborima 2012. osvojio skoro 7 posto glasova. Taj isti pokret, prije same krize, bio je tek kuriozitetna pojava na političkoj sceni, oslanjajući se mahom na neonacističke tendencije i simbole, no s dolaskom ekonomske nestabilnosti, nametnuo se svojim populističkim i tvrdim anti imigrantskim stavovima. Ostaje vidjeti koliko će smrt 34-godišnjeg Pavlosa Fyssasa otrijezniti simpatizere pokreta.