Papa Franjo, do jučer kardinal Jose Mario Bergoglio, svojim prvim nastupom je pokazao kako namjerava Crkvu pod svojim vodstvom vratiti na put poniznosti i skromnosti. Suprotno od argentinskog borca protiv siromaštva, Katoličku crkvu u Hrvatskoj se često proziva za rasipništvo nespojivo s niskom životnim standardom većine stanovništva. Nekadašnji veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko smatra da se to neće promijeniti ni pod ponitfikatom pape Franje jer to nije prošlo za rukom ni karizmatičnom papi Ivanu Pavlu II kojeg je narod u Hrvatskoj obožavao
'Ni Ivan Pavao II nije uspio utjecati na promjene u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj kada je govorio protiv nacionalizma', kaže Maštruko i dodaje da su njegove riječi izazvale reakcije, ali nisu promijenile ponašanje biskupa i klera. Katolička crkva u Hrvatskoj je, objašnjava on, više fokusirana na izgradnju Crkve kao institucije nego na poslanje kojim bi se trebala baviti.
Kada se govori o odnosu prema siromaštvu koji ima papa Franjo i kako se u tu politiku skromnosti uklapa Katolička crkva u Hrvatskoj, teolog Adalbert Rebić kaže da ne treba poopćavati stvari. 'Postoje razlike. Ima biskupa koji žive raskošno, a ima i skromnih biskupa. To ovisi od biskupije do biskupije', kazuje Rebić. Teolog je svjestan da se Crkva u Hrvata našla na udaru javnosti zbog nekih arhitektonskih projekata za koje se smatralo da su primjer neukusne rastrošnosti. Rebić kaže da je gradnja tih zgrada bila potrebna, ali pitanje je razbacuje li se tu. 'Crkva u Hrvata je na razini prosjeka građana u Hrvatskoj', procijenio je Rebić. Očito je da je novi papa izabran kako bi ne samo Crkvu u Hrvatskoj ,već općenito Katoličku crkvu izveo na novi put.
Rebić napominje da je ideal evanđelja siromaštvo u duhu. 'Ne biti gramziv i živjeti raskošno, nego dijeliti s drugim ljudima. To siromaštvo u duhu slijedi novi papa koji kaže: Budimo kao Franjo Asiški', zaključuje Rebić.
