Najveća švicarska banka UBS tužila je Hrvatsku u petak na saveznom sudu u New Yorku tvrdeći da joj duguje 45 milijuna dolara glavnice i kamata za podmirivanje obveza koje je preuzela nakon raspada Jugoslavije. Pusić je na novinarsko pitanje o toj tužbi odgovorila da je upoznata s temom te da je o tome čitala u medijima.

Što se tiče financijskih odnosa između država bivše Jugoslavije, danas neovisnih republika, nastavila je Pusić, taj dio pokriven je aneksom C sporazuma o sukcesiji, a to je u nadležnosti Ministarstva financija i HNB-a.

Prema tužbu UBS-a, ostale zemlje ispunile su svoje dužničke obveze prema banci, a samo Hrvatska nije. Hrvatska i UBS godinama su pregovarale o isplati duga, ali se nije našlo rješenje, iako je Hrvatska priznala svoje obveze, navodi se u tužbi.

Iako taj slučaj nije željela previše komentirati, Pusić je naglasila kako je riječ o pomalo neobičnoj situaciji jer, osim financijske sukcesije odnosa između država, postoji cijeli niz neriješenih pitanja, uključujući i sredstva koja su nestala iz Narodne banke Jugoslavije za vrijeme Slobodana Miloševića i kojima se nikad nije ušlo u trag.

Dakle, postoji cijeli niz otvorenih pitanja financijske sukcesije između republika i vijest da bi, bez rješavanja ukupnih odnosa, pojedine republike vratile nešto tog duga u najmanju ruku treba provjeriti, rekla je potpredsjednica Vlade.

Pusić je istaknula kako joj se tako nešto čini neobičnim prije svega zbog činjenice što u okviru sukcesije, dok nije riješen ukupan problem, dotad nije jasno tko što duguje niti kome se što duguje.

Na novinarsku konstataciju da su, prema dostupnim informacijama, sve ostale države podmirile taj dug osim Hrvatske, Pusić je kazala kako je to jako složeno pitanje i prije upuštanja u komentiranje treba provjeriti sve činjenice.

Bez obzira na ponašanje bilo koga, nastavila je, što se Hrvatske tiče, pitanje sukcesije rješavat će se cjelovito.

Gostujući u Šibeniku, na konferenciji podrške novom vodstvu HNS-a Šibensko-kninske županije, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova, te predsjednica HNS-a, novinarima je komentirala i monetizaciju autoceste. Istaknula je da je stajalište HNS-a isto kao od prvog dana, te kako drži da treba komunicirati s građanima i pitati ih za mišljenje. Ako je potrebno, nastavlja, treba i tisuću puta komunicirati o toj temi.

Ljudi su pomalo oprezni, točnije razočarani zbog privatizacija iz '90-ih, kazala je, te su zato na svaku takvu ideju o koncesioniranju ili prodaji odmah osjetljivi. Zbog toga ne postoji ni svijest da su dijelovi autoceste danas već pod upravama drugih tvrtki koje nisu u hrvatskom vlasništvu, kazala je Pusić.

S druge strane, dodala je, što se tiče hrvatskog vlasništva, koncesiju na sebe mogu preuzeti hrvatski mirovinski fondovi i tome garantirati mirovine ljudima koji danas imaju 50 godina i manje.

Svakako, drži Pusić, to nije tema koju treba zatvoriti za građane, nego stalno potencirati, diskutirati o tome kako se upravlja istarskim ipsilonom, cestom Zagreb – Macelj, te naravno, voditi računa o sadržaju koncesijskog ugovora.