Rijetki su propisi u Hrvatskoj koji su u svojoj pripremi izazvali toliko reakcija u javnom savjetovanju, kao što je to novi Pravilnik o kućnom redu. Gotovo da nema neke stavke koja građanima, odnosno stanarima višestambenih zgrada ne predstavlja problem. No, mnogi zamjeraju zakonodavcu što nije prepoznao brojne životne situacije koje se daju jednostavno riješiti
Brojne su se rasprave otvorile nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u javno savjetovanje uputilo novi Pravilnik o kućnom redu.
Riječ je o dokumentu koji je gotovo identičan dosadašnjoj Odluci o kućnom redu. No, njegovo donošenje je predviđeno Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada koji je stupio na snagu s prvim danom ove godine.
Najveća razlika je u tome što je riječ o fiksnom dijelu kućnog reda, odnosno odredbama kojih bi se trebali pridržavati svi stanari zgrada. Postoji i varijabilni dio u kojem bi predstavnici suvlasnika, uz natpolovičnu većinu potpisa suvlasnika, utvrđivali iznos kazne za kršenje odredbi iz kućnog reda, koje se kreću od 50 do 500 eura. Uz to, uvedena je i obveza najmodavcima da predstavnicima suvlasnika dostavi ime, prezime i kontakte podstanara.
Ovaj pravilnik obuhvaća mnoga svakodnevna i (su)životna pitanja, koja su dosad bila rješavana prešutno ili mimo postojećeg kućnog reda ili nisu riješena uopće. Naime, u Hrvatskoj u nastanjenim stanovima živi 1.433.445 kućanstava, a ukupno je 2.391.944 stanova u više od 459.000 višestambenih zgrada, pokazuju podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine. Stoga ne čudi da je pravilnik, za razliku od drugih propisa, na javnom savjetovanju prikupio više od 350 komentara.
vezane vijesti
Nedostatak kulture stanovanja
Reakcije su svakojake i odražavaju činjenicu na koju upozorava predsjednik Udruge stanara Grada Zagreba, Zdravko Vladanović.
'Nedostatak kulture stanovanja proizvod je tranzicije u posljednjih tridesetak godina, u kojoj smo nekadašnji model društveno-političkog uređenja, gdje su stanovi bili svačiji i ničiji, zamijenili privatnim vlasništvom u kojem ljudi još nisu shvatili da stanovi nisu njihova jedina imovina, već da su to zajednički dijelovi zgrade. To se najbolje očituje u pričuvi, za koju velika većina ljudi smatra da je riječ o nametu i da ona mora biti što manja', rekao je Vladanović u nedavnom razgovoru za tportal.
Novim pravilnikom se propisuje korištenje zajedničkih prostorija u zgradi, dopuštena razina buke, sprječavanje skupljanja otpada, vrijeme i trajanje kućnog mira, brojne druge stvari, ali i iznimke. Reakcija na svaku stavku je bilo mnogo, ponajviše na buku i kućni mir.
'Razlika je između buke pospremanja i obavljanja radova te buke vikanja i slušanja/sviranja glazbe. (…) Nitko neće usisavati šest sati u komadu, ali će puštati glazbu, urlati i glasno se smijati ili nabijati po instrumentu šest sati u komadu. I tako mjesecima ili godinama', smatra stanar jedne zgrade, dok su drugi, pak, skloni kažnjavanju svakog zvuka:
'U kućni red treba staviti kazne za namjerno nabijanje vratima od stana, pogotovo u zgradama gdje su stan do stana, gdje su vezani zidovima i još na vanjskom zidu, u ulazu je struja s osiguračima. To nabijanje čuje se po cijelom ulazu. Ujutro već od šest sati počinje hodanjem kao da u stanu bude horda slonova, struganje stolicama, nabacivanje loptice s pesom, usisavanje…', glasi jedan od komentara.
Kućni mir kad nema nikog u zgradi
Što se, pak, tiče kućnog mira, mnogi su prigovorili kako se kućni mir od 15 do 17 sati ne može odrediti ni na koga, kad velik broj ljudi radi do 16 ili 17 sati. Upozorili su i da bi zbog toga moglo biti problema u izvođenju radova, poput uređenja stana ili zajedničkih prostora.
'Ne mogu majstori prekinuti posao u to doba pa doći kasnije. (…) Jedva nekog dovučeš da odradi, a onda mu braniš da radi u ove termine. Naravno da će odustati raditi ili će oderati cijenu takvu da će se odustati od radova jer majstorima ne paše raditi s prekidom', smatra jedan stanar, dok drugi dodaje:
'Većina ljudi radi od 7-8 ujutro pa do 17 popodne, znači cijeli dan nema gotovo nikog u zgradi. Kad da stanari koji rade cijeli dan obave kućanske poslove? Npr. da u 20 sati krenu usisavati? Naravno da će to smetati stanarima. Treba precizirati na koje se radnje konkretno misli', glasi komentar.
'Počnite se baviti stvarnim problemima'
Dosta polemika izazvalo je i držanje kućnih ljubimaca. Naime, među komentatorima je bilo onih koji bi uveli novčane, pa i zatvorske kazne ako sustanar ozlijedi životinju, dok bi drugi ograničili broj ljubimaca po zgradi.
Prigovora je bilo i na odredbe o držanju i zalijevanju cvijeća, ostavljanju bicikala, romobila i drugih stvari u zajedničkim prostorima, napose na stubištima i hodnicima, istresanju krpa, ali i postavljanju tendi i suncobrana na balkonima i terasama, za što bi, po novom pravilniku, također trebali dobiti 50-postotnu suglasnost ostalih suvlasnika.
No, među komentarima se mogla naći i jasna poruka nezadovoljnim stanarima i zakonodavcima.
'Kada krenete u besmisleno propisivanje, onda se ljudi počinju ponašati besmisleno jer im onda morate pisati i najmanju sitnicu. Upravo radi toga je bitnije da se rješavaju problemi koji se mogu okarakterizirati kao potencijalno opasne situacije za zdravlje i sigurnost. To su srušeni pregradni zidovi, a ne ono što se više ne smije. Nije problem tenda u krivoj boji ili kišnica koja se nekontrolirano slijeva… Počnite se baviti stvarnim problemima, a ne time je li netko šalicu kave ostavio na balkonu', zaključio je jedan stanar u e-Savjetovanju.
