A u osnovi je predloženi Pravilnik gotovo u cijelosti prepisana dosadašnja Odluka o kućnom redu. Od cvijeća na balkonima, preko održavanja stubišta, do istresanja krpa ili isprašivanja posteljine, što se do sada smjelo obavljati samo na dvorišnoj strani, a sada se više neće moći ni na njoj. Istina, ta odluka nije bila uniformirana, varirala je od zgrade do zgrade i od grada do grada, ali recimo da je spomenuti pravilnik najbliži Odluci o kućnom redu, kakva se može naći na stranicama najvećega zagrebačkog upravitelja zgradama - GSKG-a.

Kazne od 50 do 500 eura

U manjem dijelu u Pravilniku su neke stvari dorađene i prerađene, a najznačajnije je to da je ostavljena mogućnost da sami suvlasnici posebnim pravilnikom, koji trebaju donijeti natpolovičnom većinom, propišu kazne od 50 do 500 eura za kršenje određenih stavki kućnog reda. No kako je u siječnju na snagu stupio Zakon o upravljanju zgradama, Ministarstvo je trebalo donijeti i spomenuti pravilnik.

'Očekuje se da će Pravilnik do kraja travnja biti na snazi. Činjenica je da miriše i upućuje na Odluku o kućnom redu, a koja je bila i do sada. Ona je pak mrtvo slovo na papiru, a od Pravilnika ipak očekujem da će biti živo slovo jer ga sagledavam u kontekstu cijeloga zakonodavnog okvira', kazao nam je Zdravko Vladanović, diplomirani pravnik i predsjednik Udruge stanara Grada Zagreba.

Kako nam je rekao, volio bi da je u Pravilniku, što je i sam predlagao, rečeno nešto više i o kućnim ljubimcima, skloništima, poštanskim sandučićima ili videonadzoru.

'Međutim Ministarstvo se nije upuštalo u tu temu, a tu posebno mislim na kućne ljubimce. Kao da se institucije boje dotaknuti teme kućnih ljubimaca. Došao sam do zaključka da se politički dužnosnici boje u predizborno vrijeme dirnuti u teme koje se tiču velikog broja ljudi, posebice u one teme koje diraju emocije, a to su kućni ljubimci. Tražio sam da se ubaci stavka da u stanovima ne mogu biti životinje koje izazivaju strah i nelagodu. Ministarstvo je to odbilo', kazao nam je Vladanović.

Dodaje da za to ipak postoji mogućnost ako suvlasnici tako odluče i zabrane da se u stanovima drže opasne životinje, poput nekih pasmina pasa, zmija i slično.

Pravilnik će u velikom dijelu biti teško provediv

Na pitanje je li zakonodavac trebao biti taj koji će propisati što se može i treba te kojim iznosom kažnjavati, a ne ostavljati suvlasnicima da se bave time, naš sugovornik se složio.

'Više bih volio da je zakon propisao kolika je kazna za nešto', kazao je Vladanović.

Dodao je da će Pravilnik sasvim sigurno u velikom dijelu biti teško provediv, ali ne zato što je tako napisan, već zato što ga neće imati tko provoditi - jer upravitelji će raditi ono što im je zakon propisao. Tko će u zgradi pribavljati dokaze da je nešto počinjeno ili nije i tko je to počinio? Što ako nema kamera u zgradi koje bi zabilježile neku radnju', naglasio je Vladanović.

Smatra da je bitno da suvlasničke zajednice već sada počnu promišljati koji su to problemi što ih muče i trebali bi biti kažnjavani.

'Naravno, ne treba odmah ići kazna nego opomena, pa onda neka gradacija kazne. Nju će ispisivati upravitelj, a novac će ići u zajedničku pričuvu', kazao je Vladanović.

Tende i suncobrani

Da Pravilnik baš ne korespondira sa životom, najbolje svjedoči odredba o tendama i suncobranima. Naime, prema njoj, na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa one se neće smjeti postaviti osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu. Ova odredba imala bi smisla u novoj zgradi, ali kako to provesti u 50 godina staroj zgradi u kojoj svi imaju različite tende, nije baš najjasnije. Baš kao što je nelogično to da netko može otvoriti suncobran koji je ionako mobilan i može se maknuti.

'Slažem se. Neke stvari su nedorečene i nejasne. Naši političari najviše vole ući u područje u kojem mogu prodavati maglu. Nikad nisam čuo nekog političara da je rekao – evo, ja ću doći u vašu zgradu pa da vidimo kakav je to problem i kako to riješiti', kazao je Vladanović.

Zaključno smatra da Hrvatskoj kronično nedostaje kultura stanovanja.

'Nedostatak kulture stanovanja proizvod je tranzicije u posljednjih tridesetak godina, u kojoj smo nekadašnji model društveno-političkog uređenja, gdje su stanovi bili svačiji i ničiji, zamijenili privatnim vlasništvom u kojem ljudi još nisu shvatili da stanovi nisu njihova jedina imovina, već da su to zajednički dijelovi zgrade. To se najbolje očituje u pričuvi, za koju velika većina ljudi smatra da je riječ o nametu i da ona mora biti što manja', rekao je Vladanović.