'Odgoda će nam dati vremena da dodatno raspravimo sporazum', kazao je za AFP glasnogovornik njemačkog ministarstva pravosuđa. Ratifikaciju sporazuma u petak je odgodila i Latvija, a već su to ranije učinile Poljska, Češka i Slovačka.

Odluke Njemačke i Latvije potvrđuju pisanje Financial Timesa u petak i njegovu ocjenu kako će usvajanje kontroverznog međunarodnog trgovinskog sporazuma koji bi mogao ograničiti slobodu interneta zbog protivljenja javnosti vjerojatno potrajati, a mogao bi biti i odbačen kao i niz drugih mjera kojima se željelo suzbiti piratstvo na internetu.

Sporazum o zaštiti autorskih prava (ACTA) mogao bi se pridružiti sporazumima SOPA i PIPA, dvama američkim prijedlozima zakona kojima se željelo poboljšati zaštitu autorskih prava, a koji su odbačeni prošli mjesec nakon koordiniranih online kampanja

Borba protiv ACTA-e fokusirana je na Europu, premda u njoj sudjeluje i javnost SAD-a, Australije, Japana i još sedam država. Aktivisti protiv tog sporazuma strahuju da bi on mogao ugroziti slobodu na internetu.

Premda su ACTA-u već potpisale ili parafirale gotovo sve države članice EU-a, da bi stupio na snagu trebaju ga ratificirati njihovi nacionalni parlamenti te Europski parlament. Za subotu se protiv sporazuma planiraju stotine prosvjeda širom Europe, od Beča do Edinbourgha, Atene i Strasbourga. U svakoj od 27 država članica planiran je barem jedan prosvjed. Prosvjedi su najavljeni i u hrvatskim gradovima, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Puli.

Potpredsjednica hravtske vlade i predsjednica povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora Milanka Opačić najavila je u četvrtak da će vlada pokrenuti javnu raspravu o međunarodnom ugovoru o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu (ACTA) i zatim odlučiti hoće li ga usvojiti.

ACTA-u su 1. listopada 2011. potpisale Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Južna Koreja i Sjedinjene Države. U siječnju 2012. pridružila im se Europska unija i njezine 22 članice.