Adolf Eichmann je dugo vremena nakon Drugog svjetskog rata bio najtraženiji nacistički zločinac. Ovaj bešćutni službenik bio je glavni operativac u provedbi Holokausta, a kasnije je ostao upamćen po svojoj obrani u kojoj je tvrdio da je 'samo slušao naređenja'. Svježe otkriveni dokumenti njemačke tajne službe BND pokazuju da se Eichmanna moglo uhapsiti još 1952. godine
Ipak, agenti izraelske tajne službe Mossad uspjeli su ga locirati i uhvatiti 1960. godine u Buenos Airesu, a sljedeće godine mu je suđeno u Jeruzalemu. Nakon stotinjak svjedoka i tisuću i pol dokumenata Adolf Eichmann je osuđen na smrt te je smaknut 1962. godine.
O njegovom suđenju filozofkinja Hannah Arendt napisala je i glasovito djelo 'Eichmann u Jeruzalemu', u kojem je prvi put u javni diskurs uvela pojam 'banalnosti zla', koji se danas svugdje koristi.
Svježe otkriveni dokumenti njemačke tajne službe BND pokazuju da se Eichmanna moglo uhapsiti još 1952. godine, kada su Nijemci saznali pod kojim se imenom krije i gdje se nalazi. Do ovih kompromitirajućih informacija došao je njemački Bild, što baca novo i ne tako laskavo svjetlo na ponašanje Njemačke u godinama nakon Drugog svjetskog rata.
U dokumentima koji su pisani na pisaćoj mašini može se vidjeti da se Eichmann krio pod aliasom Clemens te da su njemački tajni agenti znali i koga treba pritisnuti da se sazna njegova točna lokacija. Riječ je bila o uredniku njemačkog časopisa Der Weg, koji je u to vrijeme izlazio u Argentini.
Ipak, agenti BND-a nisu učinili ništa s ovim informacijama, niti su ih proslijedili onima koji bi mogli biti zainteresirani. Njemački povjesničari tumače to činjenicom da tadašnji kancelar Konrad Adenauer nije bio pretjerano raspoložen suditi nacistima, pa je čak 1953. godine u javnosti izjavio da 'sva ta priča o nacistima treba prestati'.
S obzirom da je Eichmann bio glavni logističar Holokausta, njegovo svjedočenje bi vjerojatno bilo i neugodno za mnoge njemačke kompanije koje su sudjelovale u provedbi istrebljenja Židova i ostalih nearijevaca. Nadalje, u to vrijeme mnogi agenti BND-a su bili bivši nacisti, kojima također nije bilo u interesu loviti svoje bivše šefove i ostale uglednike zločinačkog Hitlerovog režima.
Da se njemačka tajna služba BND nije i dalje do kraja spremna suočiti sa svojom nacističkom prošlošću, pokazao je i ovaj slučaj, jer je Bild do kompromitirajućih dokumenata došao zahvaljujući žestokoj sudskoj borbi. Naime, BND nije želio dostaviti dokumentaciju o Eichmannu na uvid javnosti, što je moguće samo onima koji su spremni angažirati odvjetnika i potrošiti dosta novca na sudski spor.
Novine poput Bilda to mogu, dok se povjesničari žale da njima BND i dalje uskraćuje uvid. U svakom slučaju, riječ je o priči koju njemački mediji proglašavaju velikom sramotom BND-a.
