Tradicionalno bliski odnosi između Berlina i Washingtona pogoršali su se otkad je u siječnju američkim predsjednikom postao Donald Trump.

Trump je u sukobu s Berlinom zbog Irana i Sjeverne Koreje, osudio je njemački trgovinski suficit s SAD-om, optužio Njemačku i druge države da duguju velike svote NATO savezu, te zabrinuo svoje saveznike odlukom da će napustiti Pariški klimatski sporazum.

Tradicionalni stav da SAD ima zaštitničku ulogu počeo se "urušavati", poručio je njemački ministar vanjskih poslova Gabriel pred političarima i vladinim osobljem u zakladi Koerber.

"Američko povlačenje (iz međunarodne uloge) nije se dogodilo zbog politike jednog predsjednika. Ono se neće znatno promijeniti ni nakon idućih izbora", istaknuo je. 

Gabriel smatra kako Njemačka treba i dalje investirati u svoje trgovinsko partnerstvo sa SAD-om, no da mora biti jasnija u zastupanju svojih interesa kad su te dvije države u pitanju.

Dao je primjer sankcija protiv Rusije koje je pokrenuo američki kongres na ljeto i koje bi na kraju mogle štetiti njemačkoj opskrbi plinom jer se odnose na ruske cjevovode.

Gabriel je upozorio i da bi napuštanje nuklearnog sporazuma s Iranom, što zagovara Trump, povećalo rizik od rata i utjecalo na nacionalnu sigurnost, te se usprotivio američkom potezu priznavanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice. 

"Njemačka si ne može priuštiti čekanje odluka iz Washingtona ili samo reagirati na njih. Moramo iznijeti svoje stajalište i dati svojim saveznicima do znanja gdje su granice naše solidarnosti", istaknuo je u govoru koji su unaprijed prenijele novine Sueddeutsche Zeitung. 

Nijemci vide američkog predsjednika Donalda Trumpa kao veći izazov za svoju vanjsku politiku nego autoritarne vođe u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Turskoj, pokazala je Koerberova anketa.

Poslijeratna Njemačka zbog ostavštine Drugog svjetskog rata svoju vanjsku politiku vodi pažljivo, utemeljeno na principima i institucijama Europske unije, no posljednjeg je desetljeća postepeno preuzela aktivniju ulogu u svijetu.