O rijetko kojoj temi raspravlja se toliko intenzivno i emocionalno kao o cijepljenju – u Hrvatskoj, kao i Njemačkoj, ostatku Europske unije i svim drugim dijelovima svijeta. S obzirom na zastoje u distribuciji cjepiva, neke zemlje koriste isporuke cjepiva kao sredstvo političkog utjecaja – neovisno o tome što se često radi o ograničenim količinama i nejasnim najavama. U tom kontekstu često susrećemo pojam 'korona diplomacija' (engl. vaccine diplomacy, njem. Impfdiplomatie).

Nasuprot tome, Njemačka i Europska unija svjesno su se odlučile za multilateralno sudjelovanje u opskrbi cjepivom diljem svijeta. Njemačka u tu svrhu zasad stavlja na raspolaganje 2,1 milijarde eura i time je najveći davatelj tzv. platforme ACT-A, međunarodne kampanje koja je započela 1. ožujka 2021.

Prve isporuke već su stigle u Ganu i Obalu Bjelokosti, dnevno slijede i druge zemlje. Do konca svibnja ukupno će 142 zemlje dobiti najprije 237 milijuna doza cjepiva preko COVAX-a, mehanizma raspodjele koji se koordinira putem UN-a. Do konca 2021. trebale bi biti isporučene ukupno dvije milijarde doza cjepiva kako bi se njime opskrbilo prioritetnih dvadeset posto svjetskog stanovništva. U to spada 89 zemalja u razvoju, čija će cjepiva financirati međunarodni davatelji. Cjepivo je dakle besplatno za zemlje primateljice. Jedan od primarnih ciljeva je taj da se diljem svijeta imuniziraju njegovatelji, liječnici te ugroženi pacijenti.

Za ovu kampanju, kojoj ćemo u povijesti teško naći usporedbu, svaki peti euro dolazi iz Njemačke, a svaki treći iz Europske unije.

Multilateralni pristup znači da se distribucija cjepiva ne orijentira prema političkoj oportunosti, već strogo prema potrebama, dakle u smislu globalnog javnog dobra. To ujedno znači da palete s cjepivom neće biti dostavljene npr. zrakoplovima Bundeswehra i da kartonske kutije s cjepivom neće na sebi imati logotip njemačke vlade.

U nacionalnim i međunarodnim raspravama o epidemiji koronavirusa to se postignuće uočava u vrlo maloj mjeri. Isto vrijedi za multilateralni pristup, temeljen na opskrbi cjepivom diljem svijeta te na ideji globalne dobrobiti. Pritom nam je pandemija Covida-19, otkad je izbila, opetovano pokazala kako bez takvog pristupa jednostavno ne ide te kako smo svi mi, svi ljudi na svijetu, upućeni na multilateralni pristup.

Tri ključne stvari

Ne bi li stoga trebao biti naš zajednički cilj to da potrebno cjepivo dosegne sve zemlje svijeta? Ne bi li cjepivo protiv Covida-19 trebalo biti globalno javno dobro?

Duboko sam uvjeren da je to odlučujuće, pogotovo za nas u Europskoj uniji. Da se zauzimamo za prekograničnu, globalnu suradnju, sa sviješću o tome da pandemija i njezine posljedice pogađaju sve nas diljem svijeta, a ne samo unutar EU-a ili pak naša četiri nacionalna zida. Tri stvari čine mi se jasnima:

- kanibalizacija multilateralnog pristupa po načelu 'moja zemlja prva' može se ostvariti samo na leđima drugih

- ako ostatak svijeta nije cijepljen, to će nam, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini EU-a, uvijek iznova bila ugroza

- samo ako se cijepi i ostatak svijeta, mutacije virusa iz zemalja bez cijepljenja neće više doći k nama.

Rusiju i Kinu ne gledamo kao konkurenciju

Mehanizam raspodjele COVAX naš je multilateralan i inkluzivan odgovor na pandemiju. COVAX je već osigurao više od tri milijarde doza cjepiva. Time se ove godine može cijepiti najmanje petina svjetskog stanovništva. COVAX pomaže da se ljudi diljem svijeta brzo imuniziraju – samo tako možemo spriječiti nastanak daljnjih novih varijanti virusa.

To što se u EU izgrađuje istraživačka i proizvodna djelatnost ide na korist svim ljudima i zemljama u cijelom svijetu. EU je u istraživačku djelatnost vezanu uz cjepivo uložio milijardu eura, a u izgradnju proizvodnih kapaciteta 2,9 milijardi eura.

Nedvojbeno je to da u svakoj zemlji ljudi imaju pravo na sigurno cjepivo, na njegovu temeljitu i transparentnu provjeru. Zbog toga je za mehanizam distribucije COVAX dozvola Svjetske zdravstvene organizacije za cjepivo preduvjet njegova korištenja.

Što više cjepiva bude odobreno i proizvedeno, to bolje. Rusiju i Kinu ne gledamo kao konkurenciju, a od usporedbe zazirati ne trebamo.