Vodeća svjetska gospodarstva različito su se nosila s posljedicama koronakrize. Najveću otpornost pokazala je Kina čije gospodarstvo je jedino među deset najvećih uspjelo ostvariti pozitivnu stopu BDP-a u prošloj godini. S druge strane, glavne europske ekonomije najviše su posrnule u godini pandemije
Pandemija koronavirusa snažno je potresla svjetsko gospodarstvo. Premda je negativni učinak u konačnici bio manji nego što se u početku očekivalo, recesija je zahvatila većinu svjetskih gospodarstva. Devet od deset najvećih ekonomskih sila pretrpjelo je pad BDP-a u prošloj godini, a samo je Kina uspjela izbjeći recesiju.
Nakon što je u prvom tromjesečju doživjela pad od 6,8 posto i ekspresno suzbila pandemiju, Kina je već u drugom tromjesečju zabilježila pozitivnu stopu BDP-a (+3,2 posto), nakon čega je rast ubrzao do 6,5 posto u zadnjem kvartalu. Na kraju je druga svjetska ekonomija ostvarila željenu krivulju oporavka u obliku slova ‘V’ te pandemijsku godinu završila s gospodarskim rastom od 2,3 posto.
vezane vijesti
Druge vodeće ekonomske sile mogle su samo sanjati kineski scenarij. Njihov BDP potonuo je u rasponu od 3,5 do 9,9 posto pri čemu su najviše pogođene najmoćnije europske ekonomije.
Najmanji pad bilježi gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država. SAD je otvorio svoje gospodarstvo unatoč nepovoljnom epidemiološkom stanju te je tako uspio ublažiti recesiju i na godišnjoj razini pretrpjeli umjereni minus od 3,5 posto. No nakon kineskog plusa i američkog minusa razlika između najvećeg svjetskog gospodarstva i njegovog glavnog izazivača dodatno se smanjila.
Japansko gospodarstvo, koje je u 2019. godini stagniralo, pandemijsku godinu zaključilo je s padom BDP-a od 4,8 posto. Oporavak trećeg svjetskog gospodarstva, koji je krenuo nakon katastrofalnog drugog tromjesečja naglo je usporio krajem godine zbog pooštravanja mjera za suzbijanje pandemije.
Uz pandemiju, na dubinu recesije utjecalo je i podizanje stope poreza na dodanu vrijednost.
Od vodećih europskih gospodarstva, najbolje je prošla Njemačka s minusom od 4,9 posto. Nakon velikog potonuća u drugom kvartalu, njemačko se gospodarstvo brzo prilagodilo pandemijskim uvjetima poslovanja, ali krajem godine vlada je zbog opetovanog širenja zaraze ponovo uvela stroga ograničenja, zatvorivši restorane, barove i druge ugostiteljske objekte.
Mjere je dodatno pooštrila u prosincu, kada su zatvorene i škole i trgovine. Rezultat je bilo izrazito usporavanje rasta na kraju godine.
Pandemija je najteže pogodilo Veliku Britaniju čiji BDP je potonuo gotovo 10 posto. Riječ je o najvećem gospodarskom padu te zemlje u posljednjih 300 godina i dvostruko većem od onog zabilježenog 2009. godine tijekom globalne financijske krize.
Među najvećim pandemijskim gubitnicima su i Francuska i Italija s gospodarskim padom većim od 8 posto.
U 2021. vodeća svjetska gospodarstva trebala bi krenuti putem oporavka, ali još uvijek postoji velika neizvjesnost u pogledu brzine i efikasnosti suzbijanja pandemije u pojedinim zemljama. Prema procjenama OECD-a, svjetsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 5,6 posto. Analitičari pritom upozoravaju da će brzina oporavka ovisiti ponajprije o brzini procjepljivanja stanovništva i ukidanja ograničenja, te o kontroli novih sojeva koronavirusa.
Osobito sporo se cijepi u Europi, ističe OECD, upozorivši na opasnost da poticaji usmjereni u gospodarstvo završe na štednim računima građana, ne budu li se uskoro mogli vratiti normalnijem životu. Procjenjuju da će gospodarstvo eurozone ove godine porasti 3,8 posto, te 3,9 posto u 2022. godini.
Najsnažnije bi ove godine trebale rasti Francuska i Španjolska, po stopi od 5,9 odnosno 5,7 posto, a najslabije Njemačka, za tri posto. Italija je u sredini, uz procijenjenu stopu rasta od 4,1 posto u 2021.
Svjetski bruto domaći proizvod trebao bi se vratiti na pretpandemijsku razinu sredinom ove godine, ali uz velike razlike među pojedinim zemljama. OECD naglašava važnost američkog paketa poticaja vrijednog 1.900 milijardi dolara, procjenjujući da će se korist preliti i na druge zemlje.
Američko gospodarstvo bi u ovoj godini trebalo porasti 6,5 posto, a u sljedećoj četiri posto, predviđaju u OECD-u. Za Kinu predviđaju stopu rasta od 7,8 posto u ovoj godini, a u 2022. trebala bi se spustiti na 4,9 posto. Najsnažnije bi ove godine trebalo rasti indijsko gospodarstvo, za 12,6 posto, a u 2022. stopa rasta trebala bi biti otprilike upola niža.
