Ove godine dug savezne države iskazan udjelom u BDP-u dosegnut će 102 posto zbog velike potrošnje povezane s pandemijom koronavirusa, izračunao je u izvješću objavljenom u četvrtak institut u kojem rade bivši dužnosnici središnje banke, ministarstva financija i Kongresa.

u 2051. godinI dosegnut će 202 posto BDP-a, izračunali su u dugoročnim prognozama.

Potrošnja će se u sljedećih 10 godina znatno smanjiti, što će spustiti proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-au s ovogodišnjih 10,3 posto na prosječnih 4,4 posto u razdoblju 2022.-2031., procjenjuju u CBO-u.

U razdoblju od 2032. do 2041. deficit će ponovo porasti, na prosječnih 7,9 posto, te na 11,5 posto od 2042. do 2051. godine, ističu u Kongresnom institutu za proračun, napominjući da procjene temelje na trenutno važećim zakonima.

Projekcije ne uključuju učinke prijedloga zakona o 1.900 milijardi dolara poticaja u koronakrizi, koji je iznio predsjednik Joe Biden, ni njegovih planova ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanje.

Značajan je čimbenik procjene CBO-a o gomilanju duga u predstojećim desetljećima pretpostavka da će kamatne stope porasti s povijesno niskih razina kako se gospodarstvo bude oporavljalo od pandemije.

Prema procjeni instituta, prinosi na 10-godišnje državne obveznice iznosit će u razdoblju od 2021. do 2025. u prosjeku 1,3 posto, te porasti na 3,0 posto od 2026. do 2031. Do 2051. trebale bi dosegnuti 4,9 posto.

U proteklim tjednima prinosi na te obveznice rasli su na valu optimističnih očekivanja oporavka američkog gospodarstva i strahovanja od jačanja inflacije. U četvrtak dosegnuli su 1,55 posto, nakon što su se veći dio prošle godine držali ispod jedan posto, napominje Reuters.

Niske kamatne stope znatno su smanjile neto trošak kamata u SAD-u, unatoč rastu duga. Najavljujući Bidenove poticaje, ministrica financija Janet Yellen naglasila je da niži troškovi kamata otvaraju fiskalni prostor za veću potrošnju, posebno za programe koji potiču gospodarski rast.