tjedan odluke

Njemačku potresa ozbiljna politička kriza: Hoće li Scholzova vlada pasti?

04.11.2024 u 20:12

Bionic
Reading

Vladajuća semafor-koalicija u Njemačkoj već neko vrijeme jedva drži glavu iznad vode. No semafor se na raskrižju između socijaldemokrata, liberala i zelenih te gospodarstva na samrti, čini se, skroz pokvario. Biti ili ne biti, pitanje je sad za njemačku vladu, a odgovor bi se mogao doznati ovaj tjedan

Žongliranje između zelenih, socijalnih i liberalnih politika u vremenima ozbiljne krize u najvećem europskom gospodarstvu bio je velik zalogaj za Olafa Scholza koncem 2021., kad je zasjeo u kancelarsku fotelju. Vladajući 'politički semafor' u Njemačkoj (SPD, FDP i Zeleni) otad se kvario nekoliko puta, no ovaj put kvar bi mogao biti nepopravljiv ili ga nitko više neće imati volje popravljati.

'Ovo je tjedan odluke', čulo se jučer s vrha Scholzove stranke SPD-a. Nekoliko razgovora u šest očiju kancelar planira obaviti u nadolazećim danima s koalicijskim partnerima - ministrom gospodarstva Robertom Habeckom (Zeleni) i ministrom financija Christianom Lindnerom (FDP – liberali). Svi imaju isti cilj - gospodarski oporavak Njemačke - ali najveći izazov je pomiriti sada već potpuno različite vizije puta do tog cilja.

Lindner napravio kaos

Situacija je kulminirala nakon što je u petak procurio Lindnerov plan za njemačku ekonomiju, kojim je FDP, uoči pregovora o proračunu za sljedeću godinu, pozvao na gospodarski zaokret, uokvirivši preduvjete svoje stranke za nastavak suradnje – manje zelene i socijalne politike, više slobodnog tržišta i rasta.

Podrazumijevalo bi to djelomičnu reviziju ključnih političkih odluka – hitni moratorij na sve nove regulacije, smanjenje poreza, ukidanje solidarnog prireza (čak i za one s visokim primanjima) te odgodu klimatskih ciljeva do 2050. Lindner odbija nova zaduženja te traži ukidanje klimatskog fonda KFT – ključnog financijskog instrumenta za energetsku tranziciju i zaštitu klime.

Plan je bio da Lindner o svom strateškom dokumentu prvo razgovara sa Scholzom i Habeckom, no on je ranije procurio u javnost, što je oporba okarakterizirala kao još jedan dokaz dubokih podjela unutar semafor-koalicije.

A spekulira se da je Lindner ovim potezom pokucao i na vrata najvećeg opozicijskog dvojca - Unije (CDU-CSU).

'Jedino što preostaje su novi izbori. Gotovo je, zvoni posmrtno zvono semafora', rekao je bavarski premijer iz redova CSU-a Markus Söder. Opozicijski kandidat za kancelara i šef CDU-a Friedrich Merz pohvalio je Lindnera za hrabar potez, kazavši da njegovi prijedlozi 'idu u pravom smjeru'.

(Ne)sretan tajming

Nakon kriznih sastanaka Scholza, Lindnera i Habecka, u srijedu se sastaje koalicijski odbor, a ključno pitanje bit će kako začepiti proračunsku rupu od milijardu eura prije sastanka Saveznog odbora za proračun 14. studenog.

Sve ovo događa se u jeku izbora za američkog predsjednika, čiji će ishod imati velik utjecaj i na opstanak njemačke vladajuće koalicije.

Pobijedi li Kamala Harris, semafor-koalicija može u miru i bez vanjskih čimbenika donijeti odluku o svojoj budućnosti. Pobijedi li pak Donald Trump, što bi između ostalog zbog najavljenih carina na europski izvoz imalo puno veće posljedice na njemačku ekonomiju, samo je pitanje koji će narativ u njemačkoj javnosti biti uvjerljiviji: 'stanje je kaotično, Njemačka si ne može priuštiti pad vlade i nove izbore' ili 'stanje je kaotično, Njemačka si ne može priuštiti ovako nestabilnu vladu'.

Koji su mogući scenariji u slučaju raspada vlade?

U slučaju da jedan koalicijski partner istupi iz vlade, to ne mora značiti i nove izbore. Kancelar bi u teoriji mogao potražiti novu većinu, a to bi značilo razrješenje postojećih ministara te formiranje nove vlade potencijalno s nekom od stranaka iz opozicije. No taj je scenarij malo vjerojatan.

Scholz bi se u teoriji mogao odlučiti i na formiranje manjinske vlade, no to bi značilo i da više nema većinu u Bundestagu.

Postoji mogućnost i izglasavanja nepovjerenja kancelaru, a za novog kandidata bila bi potrebna podrška apsolutne većine. Prema trenutnom odnosu snaga, to bi bilo teško postići bez glasova krajnje desnog AfD-a, s kojim su sve stranke dosad isključivale mogućnost suradnje.

Ako parlament uskrati povjerenje kancelaru, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u teoriji bi mogao raspisati i nove izbore. No pitanje je i kako bi izgledala ta nova vlada. Kad bi Unija hipotetski koalirala s FDP-om, opet ne bi imali većinu, što bi značilo da je jedina moguća opcija u tu jednadžbu ubaciti Zelene, a jasno je da ni to nema smisla.

Kako je jutros rekao glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann, trenutačno opcija izglasavanja nepovjerenja kancelaru i formiranja nove vlade ne postoji jer 'sa Zelenima jednostavno ne ide' - kako po pitanju migracijskih politika, tako i na ekonomskom planu.