On je krajem prošle godine preko svoje zaklade uspostavio globalni fond za financijsku pomoć, naknade i podršku preživjelim žrtvama ratnih silovanja. U tu inicijativu, koja bi trebala zaživjeti ove godine, nastoji uključiti što više zemalja.

'Fondom za preživjele možemo dati pravi odgovor svim žrtvama seksualnog nasilja', rekao je Mukwege u razgovoru za Hinu u portugalskom mjestu Carcavelos, udaljenom 20 kilometara od Lisabona, gdje je sudjelovao na Estorilskoj konferenciji posvećenoj globalnim izazovima.

'Seksualno nasilje je ratno oružje, koje nije vezano samo za jedan sukob. To je zajednička taktika korištena širom svijeta. Reparacije su korak prema vraćanju dostojanstva preživjelima koji obično nemaju sredstava za traženje pravde za proživljenu bol', poručio je Mukwege.

Taj ginekolog iz Konga dobio je 2018. godine Nobelovu nagradu za mir zbog fizičkog i psihičkog liječenja žena i djece silovanih u ratnim sukobima u toj afričkoj zemlji u zadnjih dvadeset godina, kao i zbog borbe protiv te vrste mučenja.

'To je i danas veliki problem u svijetu. To je problem u Iraku, u Siriji te mnogim državama u Africi', rekao je.

Konferencija, koja nosi ime po obližnjem turističkom mjestu Estoril, ove je godine organizirana pod temom 'Jačanje humanosti – od lokalne prema globalnoj pravdi'.

U ponedjeljak, prvog dana, na konferenciji je sudjelovala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Tijekom svog govora branila je ravnopravnost žena u svjetskoj politici te na lokalnim razinama upozorivši na velike gubitke koje ima društvo zapostavljanjem i marginaliziranjem žena. Time je izmamila pljesak više stotina okupljenih.

'Bio sam impresioniran kako hrvatska predsjednica ozbiljno shvaća pitanje žena, žena u Hrvatskoj, te smo razgovarali što bi se moglo učiniti vezano za žene žrtve ratnih silovanja u svijetu', dodao je.

Odmah po završetku svog izlaganja Grabar-Kitarović se u ponedjeljak navečer sastala s Mukwegeom u jednoj od prostorija ekonomskog fakulteta u Carcavelosu. Spomenuli su i ratna silovanja u Hrvatskoj tijekom velikosrpske agresije 1990-h godina.

'Mi smo podijelili svoja iskustva. Oko onoga što se događalo u Hrvatskoj i drugim dijelovima svijeta, o etničkom čišćenju. Nisu dovoljna lokalna rješenja nego su nam potrebna globalna rješenja', napomenuo je Mukwege.

'Ona je doista predana tom pitanju. To ratno oružje se koristilo u Hrvatskoj i drugdje u svijetu pa moramo udružiti snage kako bi smo se borili protiv toga, te kako bi smo pronašli rješenje za žrtve', zaključio je Mukwege.