Ova operacija nije samo pokazala tehničku sposobnost Mossada, već je još jedan primjer toga kako Izrael koristi inovativne kibernetičke tehnike da bi oslabio neprijatelje bez direktnog vojnog sukoba.

Zbog opreza da bi se izraelske iznimno tehnološki potkovane vojne i obavještajne službe mogle infiltrirati u njegove komunikacije, Hezbolah se sve više oslanja na rudimentarnije uređaje i metode, poput pejdžera i kurira.

Pejdžeri, koje su smatrali sigurnom alternativom jer ne odašilju signale koje bi izraelski sustavi mogli lako pratiti, postali su sredstvo sabotaže. Mossad je pronašao način na koji se infiltrirati u nabavu uređaja i izazvati koordinirane eksplozije, pokazujući još jednom da inovacija i prilagodba igraju ključnu ulogu u suvremenim obavještajnim ratovima.

Napadnuti pejdžeri bili su dio posljednje pošiljke dostavljene borcima libanonskog šijitskog militantnog pokreta. Navodno je umetnuti zloćudni virus uzrokovao pregrijavanje baterija te su one eksplodirale u džepovima Hezbolahovih operativaca. Pretpostavlja se da su uređaji kompromitirani u procesu proizvodnje i logističkom lancu. Model dojavljivača korištenih u detonacijama u Libanonu izradio je BAC Consulting sa sjedištem u Budimpešti, objavio je u srijedu Gold Apollo, tajvanska tvrtka koja ih proizvodi, dodajući da su samo licencirali svoj brend toj tvrtki i nisu bili uključeni u proizvodnju uređaja, javio je Reuters. Gold Apollo planira tužiti BAC, a tajvansko ministarstvo gospodarstva navodi da nema dokaza o izravnom izvozu pejdžera u Libanon.

Strah od lociranja: Pejdžer kao jedini izlaz

Razlog zbog kojeg Hezbolah koristi pejdžere leži u dugogodišnjoj praksi Izraela da iskorištava napredne tehnologije za lociranje i eliminaciju neprijateljskih boraca. Mobilni telefoni, koji su danas uobičajeni u većini sukoba, preopasni su za korištenje pripadnicima Hezbolaha. I kratka upotreba mobitela može otkriti trenutačnu lokaciju osobe, čineći je metom za izraelske bespilotne letjelice ili precizne zračne udare.

Primjer ove smrtonosne strategije bila je nedavna eliminacija Fuada Šukra, ključnog operativca Hezbolaha, ubijenog u ciljanom napadu u Bejrutu. Mossad je, prema izvještajima, pratio njegove komunikacije i kretanje koristeći tehnologiju koja omogućava brzo lociranje i neutralizaciju ciljeva unutar neprijateljskih linija.

Mossadova povijest cyber operacija

Ova eksplozija pejdžera nije prvi put da Mossad koristi inovativne metode da bi destabilizirao neprijatelje Izraela. Još je operacija Stuxnet, izraelsko-američka inicijativa iz 2010., ostavila dubok trag u svijetu kibernetičkog ratovanja. U toj je operaciji Mossad kreirao računalni crv koji je sabotirao iranski nuklearni program, oštetivši centrifuge za obogaćivanje urana u elektrani u Natanzu bez ispaljenog metka.

Operacije poput ove predstavljaju novu eru sukoba u kojoj kibernetičko ratovanje igra jednako važnu ulogu kao i tradicionalne vojne operacije. Umjesto konvencionalnih bitki, borba se vodi pomoću kodova, virusa i složenih obavještajnih operacija koje ometaju ključne sustave neprijatelja, što se vidi i na primjeru rata u Ukrajini, u kojoj su metode što smo ih viđali u filmovima znanstvene fantastike postale stvarnost.

Mossad je tijekom godina razvijao i primjenjivao sofisticirane metode špijunaže i sabotaže, od spomenutog kibernetičkog napada na iransku infrastrukturu do hakiranja obrambenih sustava Sirije u operaciji Orchard 2007. godine, kada su izraelski avioni uništili sirijski nuklearni reaktor zahvaljujući i kibernetičkoj ofenzivi. Deset borbenih zrakoplova F-15 izraelskih zračnih snaga (IAF) krenulo je prema Siriji u pratnji lovaca F-16 i zrakoplova za elektroničko ratovanje. Lovci su bombardirali sirijsku radarsku lokaciju, a zrakoplovi za elektroničko ratovanje preuzeli su sirijsku protuzračnu obranu, projicirajući lažnu sliku vedrog neba. Kad je napad započeo, Sirijci nisu znali što im se događa.

Izrael dug niz godina koristi iznimno kreativne i inovativne taktike da bi postigao svoje ciljeve.

Tako je Mossad još davne 1968. godine organizirao složenu operaciju kodnog imena Plumbut, a ona je uključivala lažne brodove, lažne teretne dokumente i koordinaciju više zemalja da bi se zavarale europske vlade i pritom ukralo 200 tona uranija iz broda na Mediteranu. Cilj je bio dobavljanje uranija za tajni izraelski program. Tel Aviv ni danas ne priznaje da posjeduje nuklearnu bombu iako je ta činjenica javna tajna.

Tijekom deset godina, od 2010. do 2020., Izrael je provodio kampanju ciljanih ubojstava iranskih znanstvenika kako bi zaustavio nastojanja Teherana da proizvede nuklearnu bombu. Vjeruje se da je Mossad koristio visokotehnološke dronove, eksplozivne uređaje i sofisticirane sustave daljinskog nadzora u izvođenju ovih operacija.

Zašto baš sada?

Ovaj napad mogao bi biti početak dugotrajnije kampanje ili još jedna operacija u sukobu između Izraela i Irana. Izraelska obavještajna služba Mossad, kojoj je narušen ugled zbog napada Hamasa 7. listopada 2023., vjerojatno koristi ovu priliku za obnovu svoje reputacije, kao i prijašnja ciljana ubojstva, poput likvidacije čelnika Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu, ili napad na iransku ambasadu u Damasku, u kojem su ubijeni visokopozicionirani iranski generali zaduženi za koordinaciju paravojnih formacija u inozemstvu.

Ovaj napad vjerojatno će natjerati Hezbolah na sigurnosne provjere i potragu za krticama, što bi moglo izazvati unutarnje sukobe, a to bi bio još jedan dobitak za Izrael. Mossadova kampanja ciljanih ubojstava vođa Hezbolaha i Hamasa već je u tijeku, a eksplozije pejdžera ozbiljno su narušile komunikacijske kanale te organizacije. Ona tvrdi da ne želi širi rat s Izraelom, no nakon ovog događaja to bi se moglo dogoditi.

Hezbolah je od 2006. značajno ojačao te sada predstavlja velik izazov za Izrael jer ima napredno naoružanje i vojne kapacitete. Ovaj napad stoga bi mogao imati šire posljedice za cijeli Bliski istok, a to područje ostaje u stanju na rubu rata.

Budućnost sukoba: Tehnologija kao ključan alat

Eksplozija pejdžera jasno ukazuje na to da nijedan uređaj nije potpuno siguran u suvremenim sukobima. Hezbolah, koji ih je vidio kao zadnju liniju obrane protiv izraelskog praćenja, sada mora preispitati svoju strategiju komunikacije.

Za Izrael uspjeh ove operacije predstavlja još jednu pobjedu u nizu kibernetičkih napada, a za Hezbolah to znači gubitak povjerenja u dosad relativno sigurne komunikacijske metode. Dok borci i dalje traže načine da osiguraju svoju sigurnost, Mossad nastavlja pokazivati da nema nepremostivih tehnoloških prepreka kada je riječ o borbi protiv neprijatelja.

U svijetu u kojem se ratovi sve više vode iz sjene, kibernetički prostor postaje novo bojno polje na kojem pobjeđuju oni najinovativniji.