'Krenuli smo s revizijom javne nabave, to je ogroman i opsežan proces, u Ministarstvu smo detektirali u ovom trenutku da bismo se trebali fokusirati na sve one javne nabave na koje je suglasnost dalo Ministarstvo, na one koje su potencijalno cjenovno dubiozne', poručila je buduća ministrica novinarima na obilježavanju Svjetskog tjedna fibrilacije atrija, a govoreći o prvom zadatku koji joj je zadao premijer Plenković.

Ona osobno je sebi uzela za obvezu da bude voditeljica interne radne skupine koja će raditi na tome, dodala je.

Na novinarsko pitanje do koje godine će revizija javnih nabava ići, hoće li i do nekih odrađenih za vrijeme ranijih vlada, Hrstić je istaknula kako su krenuli od kraja.

'Jer je to nešto što je najsvježije, a ići ćemo onoliko duboko koliko bude potrebno', kazala je.

Najavila je i kako će Ministarstvo zdravstvo dati jasne upute Upravnim vijećima bolnica, kroz koja prolaze sve javne nabave u tim ustanovama, i zadatak da prvo revidiraju nalaze Državnog ureda za reviziju iz revidirane 2022. godine, u kojoj postoje neki polazni podatci.

Završetak Pravilnika koji uređuje odnos javnog i privatnog zdravstva kroz mjesec dana

Hrstić je potvrdila kako postoji određeni dio problema između javnog i privatnog zdravstva.

'U Hrvatskoj se izda 15 milijuna uputnica za bolnički zdravstveni sustav, a svake godine raste broj izvršenih postupaka od 2-4 posto i mislim da se trebamo fokusirati na taj dio koji je jako dobar. Da ima problema u dostupnosti zdravstvene usluge, sigurno ima, ali ne bih rekla da je zdravstvena usluga u potpunosti nedostupna. Postoje određene anomalije koje sigurno treba detektirati da li se događaju u samo jednoj ustanovi ili su sustavne', naglasila je buduća ministrica zdravstva.

Dodala je kako već radi na kriterijima Pravilnika koji uređuje odnos između javnog i privatnog zdravstva, a na kojem se, otkrila je, počelo raditi još za vrijeme bivšeg ministra Beroša.

Već postoje osnovni kriteriji i osnovna mjerila i sad bi to trebalo samo finalizirati. Ja sam sama sebi dala zadatak da taj Pravilnik u roku mjesec dana mora biti u javnom savjetovanju', naglasila je.

Primarno joj je, naglasila je buduća ministrica, vratiti povjerenja građana u zdravstveni sustav, ali i zdravstvenih djelatnika u zdravstvenu administraciju.

Fokus na primarnu zdravstvenu zaštitu

Kao jedan od prioriteta navodi i vraćanje fokusa na primarnu zdravstvenu zaštitu. Novinari su naveli problem, primjerice, u zagrebačkim kvartovima Trešnjevka i Knežija u kojima stanovnici od 1. siječnja iduće godine ostaju bez pedijatara, stoga su je upitali što se napraviti po pitanju specijalizacija kojih nedostaje.

'Postoji mogućnost da se ide u reorganizacije rada. Intuitivno bih rekla da specijalista pedijatara fali, treba te specijalizacije raspisivati, a, vjerovali ili ne, one su bile raspisivane', rekla je Hrstić, dodajući kako je bio slab interes liječničke struke za te specijalizacije.

Smatra da pojedince tada treba motivirati da se odluče za te specijalizacije, a kao jedan od koraka motiviranja za primarnu zdravstvenu zaštitu navodi smanjenje administracije koja je, ustvrdila je, u zdravstvu zaista postala pretjerana.

Spremna i za političku borbu

Što se tiče ulaska u političku arenu i političke borbe koja s ovom funkcijom dolazi s političkim oponentima, Hrstić kaže da je spremna.

'Najvažnije, ne osjećam se sama, a kada niste sam, sigurno možete puno jače djelovati. Problema smo svjesni i dajte nam priliku da pokušamo ono prvo što želimo, a to je vraćanje povjerenja u zdravstveni sustav', rekla je buduća ministrica zdravstva.

Sa svojim donedavnim šefom, Berošem, rekla je, imala je dobar odnos.

'Radili smo, komunicirali, bilo je problema, rješavali smo ih, nemam negativne riječi za reći', izjavila je Hrstić, koja je prije dolaska na čelo Ministarstva bila ravnateljica OB Pula, a potom od kolovoza ove godine i Beroševa državna tajnica.