Upravu takvu inicijativu iznio je ovih dana počasni predsjednik IDS-a, europarlamentarac Ivan Jakovčić, ističući da proces okupljanja na lijevom centru treba započeti što prije. 

'SDP bez IDS-a i još nekih partnera neće lako moći sastaviti buduću Vladu RH. Vjerujem da su oni toga svjesni, kao i da bi trebalo obnoviti inicijativu još iz 1995., kada sam inicirao Porečku skupinu, tada preteču koalicije šestorke koja je 2000. makla HDZ s vlasti. Mislim da centar i lijevi centar danas trebaju započeti novi proces, a to kvalitetno mogu inicirati jedino Davor Bernardić i SDP', poručio je Jakovčić gostujući u 'Pressingu' televizije N1.

Elaborirajući taj svoj istup, Jakovčić za tportal u utorak ocjenjuje da bi zajednički nastup IDS-a i SDP-a bio mudar potez u sljedećim izbornim ciklusima, što uključuje izbore za Europski parlament i predsjedničke izbore 2019. godine te redovne parlamentarne izbore 2020. godine. 

'To odgovara i SDP-u i IDS-u, ali naravno stranačka vodstva moraju prvo obnoviti dogovor iz 2014. Što se europskih izbora tiče, tu je stvar relativno jednostavna zato što IDS može imati jednog kandidata, a tko god on bio, sigurno je da će pošteno odraditi svoj posao u kampanji i donijeti dovoljno glasova da taj mandat bude dobro 'plaćen' SDP-u kao glavnoj stranci koalicije. Naravno da su europski izbori također velik test za ono što slijedi, a to su predsjednički i parlamentarni izbori, pa je utoliko dobro da pametno odvagnemo kako ćemo nastupiti na tim izborima', ističe Jakovčić.

Dodaje da je IDS već počeo preliminarne razgovore s potencijalnim partnerima na europskim izborima, prvenstveno s dosadašnjim partnerima - regionalnim strankama, ali i s nekim drugim strankama ili listama zainteresiranima za veću europsku vidljivost. U svakom slučaju, Jakovčić smatra da svaki ozbiljan dogovor mora pasti najkasnije početkom iduće godine jer se pretkampanje za izbore za Europski parlament vode po godinu dana.

'Nema nikakve dileme: ako se želi nastupiti zajedno, to mora biti dogovoreno početkom iduće godine', zaključuje Jakovčić, čija je nezavisna lista Europa za sve 2013. godine osvojila glasova koliko HSS i HSLS zajedno na njihovoj koalicijskoj listi.

U međuvremenu, vodstvo u HSS-u preuzeo je Krešo Beljak. Komentirajući Jakovčićevu inicijativu, Beljak podsjeća da su HSS i SDP u svibnju potpisali koalicijski sporazum.

'Imamo važeći sporazum sa SDP-om, a pozdravljam svako okupljanje koalicijskih stranaka. Moje mišljenje je da opozicija u ovoj situaciji mora biti zajedno, a povijest je pokazala 2000. i 2011. godine da se udruženim snagama može dobiti povjerenje na izborima. Mislim da je to dobar put, prvenstveno zahvaljujući lošem izbornom zakonu koji ide na ruku HDZ-u', kaže Beljak za tportal.

Hoće li sporazum HSS-a i SDP-a ostati na snazi i u slučaju sklapanja šire predizborne koalicije ili će se u tom slučaju raditi novi sporazum? Beljak odgovara da je SDP ipak stožerna stranka opozicije i da se 'oko toga treba okupljati'. 'Vidjet ćemo što vrijeme nosi', dodao je predsjednik HSS-a, potvrđujući da apsolutno podržava Jakovčićevu inicijativu za što skorije okupljanje predizborne koalicije.  

No što na sve to kažu u SDP-u i podržavaju li uopće ideju da se uoči europskih izbora, a svakako što prije, formalizira predizborna koalicija? Stranačka konvencija planirana je tek za 16. prosinca, no već sada čini se da je vremena za pripremu premalo i da se taj događaj, na kojemu bi SDP-ovci trebali dobiti odgovore na ključna unutarstranačka pitanja, prebacuje za siječanj 2018. 

Saborski zastupnik Joško Klisović, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i zamjenik bivše šefice diplomacije Vesne Pusić, napominje za tportal da je SDP uvijek bio otvoren za koalicije sa strankama lijevog centra, gdje on vidi i IDS...

'No i u samom SDP-u postoje razmišljanja da bi možda trebalo samostalno izaći na neke izbore i testirati vlastitu snagu. O ovoj inicijativi, koliko je meni poznato, nije bilo ozbiljnijih razgovora unutar SDP-a i o tome ne postoji stav stranke. O tome će se svakako govoriti, ali to nije pressing issue. Prvo moramo donijeti Statut, konsolidirati stranku iznutra i izvana, a tek onda moći ćemo na ozbiljan način govoriti o koalicijama s drugim strankama. Ovako bi to bilo kalkulantski i počele bi se dijeliti pojedine pozicije na listi, a po meni sada uopće nije vrijeme za to. U ovom trenutku u SDP-u ne treba skretati fokus s važnih stvari za stranku', objašnjava Klisović. 

Podsjetimo, na parlamentarnim izborima 2000. godine, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, HDZ je izgubio vlast, a pobjedu je slavila koalicija sastavljena od šest stranaka (SDP, HSS, IDS, LS, HNS, HSLS), tzv. šestorka. Desetljeće kasnije formirana je Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU), a Zoran Milanović postao je, nakon Ivice Račana, drugi SDP-ov predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Uoči izbora 2015. formirana je gubitnička koalicija Hrvatska raste (SDP, HNS, HSU, HL, A-HSS, ZS) bez IDS-a.