"Prioritet organizacije kao što je Europska federacija novinara, nažalost, danas je sigurnost novinara i njihova zaštita. Naše kolege i kolegice ginu u Ukrajini, ali novinari su i meta drugih napada - fizičkih i online. Tu je i zaštita i jačanje njihovih radničkih prava kako bi se osigurala njihova egzistencijalna sigurnost jer jedino tako novinari mogu slobodno pisati", kazala je Sever koja je na skupštini EFJ u Izmiru dobila gotovo plebiscitarnu podršku europskih kolega - za nju je glasovalo 137 od 144 članova skupštine Europske federacije novinara.

Sever je tada u najavnom govoru kazala kako je novi cilj dobiti snažan europski zakon o slobodi medija, nastavak borbe za zaštitu autorskih prava te jačanje zakonskog okvira za zaštitu kvalitetnog novinarstva.

Začarani krug pritiska politike i oglašivača

Uz to, u razgovoru za Hinu, naglasila je kako će se na "domaćoj bojišnici" i dalje zalagati za jačanje neovisnosti rada hrvatskih medija - neovisnosti od ekonomskog i političkog pritiska, ocijenivši to i nastavkom borbe za kvalitetne, profesionalne i slobodne medije za što se već godinama zalažu i domaće strukovne novinarske organizacije - Hrvatsko novinarsko društvo i SNH. Stanje u hrvatskom novinarstvu sve je teže, kazala je Sever ocijenivši sve čvršćim "začarani krug pritiska" politike i oglašivača.

"Svjedočimo o tome od lokalne razine gdje su lokalni mediji ovisni o sufinanciranju od strane političkih autoriteta koji zauzvrat traže gotovo političku propagandu u lokalnim medijima pa do nacionalne razine gdje je također uspostavljen jedan vrlo neobičan sustav. Sustav u kojem vlada, ministarstva, državne institucije obilato sufinanciraju, odnosno ulaze u angažmane s mainstream medijima u organizaciji konferencija, 'evenata' i predstavljanja rezultata europskih projekata. Time ih, zapravo, vežu i pritišću jer kako će taj medij slobodno kritizirati ukoliko su upravo potpisali ugovor o, recimo, pet 'evenata' u kojima će publicirati rezultate njihovog projekta", kazala je Sever.

Dodala je i da je stanje radničkih prava u hrvatskim medijima sve teže, sve je više freelancera, atipičnih radnika koji nemaju kolektivne ugovore i imaju vrlo slabu zaštitu radničkih i socijalnih prava.

S druge strane, Sever ističe i da je njezin izbor za predsjednicu Europske federacije novinara svojevrsna poruka socijalnim partnerima, ali i hrvatskim političarima kojom se odaje i priznanje dosadašnjoj borbi domaćih novinarskih strukovnih organizacija za unapređenje prava hrvatskih novinara i poticanje kvalitetnog i profesionalnog novinarstva.

"Dobila sam čestitku od predsjednika Milanovića javno na facebooku, ministrica (kulture i medija) mi je čestitala javno na tweeteru, a primila sam i brojne čestitke među kojima sigurno ima političara. Primila sam i čestitku od gradonačelnika Zagreba, no moram priznati - dobro je, lijepo je primljena ova vijest u Hrvatskoj i brojni prijatelji i kolege su se, čini mi se, iskreno razveselili što mislim da je opravdano te da je znak i da ćemo se s ove moje pozicije moći malo jače boriti za naša prava", kazala je Sever.

Slabi temelji za nova medijska pravila

S druge strane, hrvatske političare koji predlažu i donose nove medijsku regulativu, uključivši i novi zakon o medijima, upozorava na veliki problem - "slabe temelje" za nova medijska pravila.

"Hrvatska nema medijsku strategiju, to je jako veliki problem jer strategija je izuzetno važna. Od tog dokumenta počinje sve ostalo. Iz tog dokumenta treba graditi zakone, a ne kao sada - malo popravljati jedan pa drugi pa idemo sada mijenjati zakon o medijima. Dali smo svoje komentare na početku procesa rasprave o zakonu o medijima, no mislimo da se takav projekt prvo treba bazirati na medijskoj strategiji - to je početak svega, a zatim predložiti jedan suvremeni tekst koji će biti u skladu s medijskim okruženjem u kojim svi mi živimo i radimo", kazala je Sever.

Nova predsjednica Europske federacije novinara osvrnula se i na najnoviji potez Ministarstva kulture i medija koje je, u sklopu borbe protiv dezinformacija, pokrenulo projekt uspostave provjere medijskih činjenica - razvoja mreže neovisnih fact checkera za što je osigurano čak 45 milijuna kuna iz fondova EU.

"Sredstva treba uložiti u jačanje redakcija, medija i novinara, a ne otvaranjem trideset novih portala ili agencija za fact checkiranje. Borba protiv lažnih vijesti je borba svakog novinara u svim medijima. Slažem se da trebaju postojati zasebni alati fact checkinga, ali najbitnije je educirati svakog novinara kako koristiti postojeće alate za provjeru činjenica i na koje se zakone i regule pozivati kada tražite provjeru činjenica, Dakle, početak borbe protiv fake-newsa je, rečeno europskim rječnikom, jačanje kapaciteta u svim medijima" rekla je Sever.

Osvrnula se i na izmjene Ugovora između Vlade RH i HRT-a kao javnog radiotelevizijskog servisa koji je donedavno bio u javnoj raspravi.

"Javno smo, SNH i HND komunicirali da smo nezadovoljni ovim procesom o ugovoru i uopće tim ugovorom s vladom. Smatram da javni medijski servis treba potpisati ugovor s javnošću. HRT mora služiti građanima i javnom interesu. To je onaj stup promjene koji se na HRT-u mora dogoditi i kojega još čekamo", kazala je Sever. Ocijenila je i kako su se promjenom ravnatelja i urednika na HRT-u promijenile i neke stvari, ako ništa drugo, onda barem komunikacija .

"Toga je nedostajalo deset godina na HRT-u. Ali važan korak moramo vidjeti, a to je da idemo zajedno boriti se za javni medijski servis - za novinarstvo, neovisno, profesionalno, kvalitetno novinarstvo. Za to treba ispuniti brojne preduvjete, između ostaloga i Zakon o HRT-u kojega treba promijeniti te ovisnost o političkoj većini koju treba olabaviti. Ne može glavni ravnatelj HRT-a, Programsko vijeće i Nadzorni odbor ovisiti o političkoj većini", kazala je.

Nastavak pregovora o unapređenju položaja novinara i njihovih prava

No, osvrnula se i na nedavnu donekle "stidljivu" najavu o mogućem "korigiranju" iznosa HRT-ove pristojbe od 80 kuna koju je tijekom javne rasprave o izmjenama ugovora Vlade RH s HRT-om izrekao čelnik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac.

"Otvoreno sam rekla ravnatelju što mislim o zahtjevima koji se pravdaju usklađivanjem sa zakonom i koji se opravdavaju time da su troškovi povećani te da veliki dio pristojbe ide i na druge faktore u audiovizualnom sektoru. Mi imamo pravo to zatražiti kada pokažemo sve ono iz mojeg prethodnog odgovora - da smo pravi javni servis koji služi građanima i javnom interesu. Tek s te pozicije, mi možemo krenuti u objašnjavanje zbog čega bi možda bilo bolje da je pretplata recimo 84 kune", rekla je predsjednica EFJ, ujedno i dugogodišnja novinarka i urednica HTV-a.

Sever je najavila i nastavak sindikalnih pregovora o unapređenju položaja novinara i njihovih radničkih prava te je istaknula i da su počeli razgovori o otvaranju pregovora za granski kolektivni ugovor u suradnji sa srodnim sindikatima - Sindikatom grafičara i Sindikatom obrazovanja, medija i kulture.

Maja Sever, prva žena izabrana za predsjednicu Europske federacije novinara dala je i zaključnu poruku kolegama, ali i široj javnosti.

"Smatram da je moj izbor poruka svim novinarima, ali i ovom dijelu Europe te dijelom poruka i ženama. To je odluka većine delegata EFJ i brojnih medijskih organizacija u Europi, kazala je Sever naglasivši da su joj na izboru u njezinoj matičnoj kući čestitali i glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb i ravnateljica programa Marija Nemčić.