Poljska, Mađarska i Slovačka ovih dana zabranile su uvoz ukrajinskog žita i drugih prehrambenih proizvoda, tvrdeći da je izvozni višak preplavio njihova tržišta i ugrozio egzistenciju lokalnih poljoprivrednika, piše Politico.

Ograničenja su tu skupinu zemalja dovela u sukob s Bruxellesom, a sve to prijeti krhkoj solidarnosti EU-a i podršci Ukrajini protiv ruske agresije.

Diplomati EU-a vjeruju da su zabrane uvoza u suprotnosti s međunarodnim i pravom EU-a te da, na kraju krajeva, neće uspjeti postići svoje ciljeve.

'Jednostrane zabrane pojedinačnih zemalja neće ništa riješiti', poručio je češki ministar poljoprivrede Zdeněk Nekula.

'Moramo naći dogovor u cijeloj Uniji o pravilima prema kojima će poljoprivredna roba prelaziti iz Ukrajine u europske luke, kao i da ta roba iz njih ide u zemlje izvan EU-a koje ovise o ukrajinskoj proizvodnji', dodao je.

No najnoviji problem u EU mogao bi se lako pretvoriti u tempiranu bombu.

Ukrajinsko gospodarstvo uvelike se oslanja na izvoz žitarica, a koji je prije rata bio dovoljan da prehrani 400 milijuna ljudi. No nakon što je Rusija napala Ukrajinu i tako blokirala velik dio njezina globalnog izvoza, EU je brzo uspostavio takozvane koridore solidarnosti, ukinuvši pritom sve inspekcije na uvoz.

Kao rezultat toga, uvoz žitarica u zemlje koje graniče s Ukrajinom naglo je porastao, što je izazvalo ljutnju lokalnih poljoprivrednika koji kažu da se ne mogu natjecati na takvom tržištu. Kako tvrde nezadovoljne članice, umjesto tranzita kroz te države u ostatak svijeta, žito ostaje na lokalnim tržištima.

U nadolazećoj ljetnoj sezoni žetve situacija bi mogla postati još napetija. Naime i Poljska i Slovačka kasnije ove godine imaju parlamentarne izbore na kojima će glasovi ruralnog stanovništva biti ključni.

'Koridori solidarnosti ne rade. Nemamo učinkovite alate za kontrolu tranzita', rekao je za Politico poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sadoś. 'U našim silosima imamo oko četiri milijuna tona ukrajinskog žita i treba nam neko vrijeme da stabiliziramo situaciju', dodaje.

Te je probleme Europska komisija do sada uglavnom ignorirala, rekao je, prisiljavajući poljsku vladu da djeluje. 'Pojedini poljoprivrednici počeli su blokirati terminale i željezničke pruge. Protestirali su. Bili smo vrlo blizu eskalacije', rekao je Sadoś. Naglasio je da je zabrana uvoza ukrajinskog žita, koja istječe 30. lipnja, samo privremena.

'Neprihvatljivi' potezi

No potezi istočnih članica nisu dobili podršku u središnjici EU-a, u Bruxellesu. Jedan je diplomat EU-a optužio Varšavu da se upušta u 'politiku gesta'.

'Situacija je došla do najviših instanci tih država i one žele poslati signal da podržavaju svoje poljoprivrednike', rekao je ovaj diplomat. 'Ali to stvarno nije najelegantnije rješenje, posebno u kontekstu solidarnosti s Ukrajinom', dodaje.

Drugi čak sumnjaju u to jesu li mjere uopće zakonite. Službeno je Europska komisija zauzela odmjeren stav, poručivši u ponedjeljak da je 'u ovoj fazi prerano' dati definitivan odgovor o zakonitosti tog poteza. Međutim iz EK su napomenuli da je 'trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU-a i stoga jednostrane radnje nisu prihvatljive'.

Češki ministar poljoprivrede Nekula, naprimjer, rekao je da mu je europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, koji je i sam Poljak, kazao da su takve zabrane 'neprihvatljive'.

Upitan jesu li zabrane zakonite, drugi diplomat EU-a je rekao: 'Mislim da nisu.' To je zato što je, ustvrdio je taj diplomat, trgovina isključiva nadležnost EU-a, što znači da pojedinačne zemlje ne mogu jednostrano blokirati uvoz iz neke zemlje. Još jedan diplomat EU-a podržao je taj argument, ukazujući na pravila Svjetske trgovinske organizacije o slobodnoj trgovini.

Poljska odbacuje ideju da krši pravila, pozivajući se na nacionalne zakone koji joj to dopuštaju zbog javne sigurnosti.

No nije problem samo u Poljskoj, jer svaka od tri prozvane članice pokušava izbjeći gnjev Komisije iznoseći različite argumente u svoju obranu.

Slovačka, primjerice, tvrdi da je bila prisiljena djelovati u ponedjeljak i zabraniti uvoz ukrajinskog žita nakon što su takvu odluku tijekom vikenda donijele Poljska i Mađarska.

'Postojao je rizik da će se njihove rute preusmjeriti prema nama i izazvati još veći pritisak na naše malo domaće tržište', rekao je slovački dužnosnik, dodajući da su testovi na žitu također pokazali pretjeranu razinu pesticida u pšenici.

Za razliku od Poljske i Mađarske, Slovačka je rekla da će zadržati tranzit otvorenim.

Postoji rješenje?

Wiesław Gryn, jedan od glavnih vođa prosvjeda poljoprivrednika u Poljskoj, rekao je da bi bolji način bio usredotočiti se na zabranu proizvoda koji su napravljeni u suprotnosti sa standardima EU-a, umjesto nametanja privremene opće zabrane.

'Zaustavljanje ukrajinskog izvoza na dva mjeseca neće puno učiniti jer je najmanje šest mjeseci potrebno za izvoz četiri milijuna tona, koliko se već nalazi u Poljskoj', rekao je.

Kako bi riješila problem, Unija je Poljskoj isplatila oko 30 milijuna eura, Bugarskoj oko 16,8 milijuna eura i Rumunjskoj 10 milijuna eura. 'To nije ni približno dovoljno', rekao je Sadoś, poljski veleposlanik.

'Trebaju nam sustavna rješenja, a ne samo podrška poljoprivrednicima. Poljska želi nastaviti podupirati Ukrajinu kroz uvoz, ali cijena ne može biti ... bankrot milijuna poljskih poljoprivrednika', poručuje.

Sustavna rješenja, po Sadośevu mišljenju, bila bi da se uvoznicima da rok od 24 sata, naprimjer, da pošiljke stignu do tranzitne luke kako bi se osiguralo to da proizvodi ne ostanu u Poljskoj.

Međutim to je pravno komplicirano i uključivalo bi više provjera i papirologije, što bi potencijalno još više kočilo trgovinske tokove, kažu kritičari.