Suvremena istraživanja pokazuju da bi se novi-stari podzemni eldorado mogao nalaziti na području države Karnataka u južnoj Indiji, kod grada po imenu Kolar. Zlato se u toj regiji iskapa tisućljećima, još od vremena indske kulture i drevnog grada Mohendžo Daro.

Danas kult zlata kao simbola sreće u životu nigdje nije toliko prisutan kao u kulturama na području Indije. Prema podacima National Geographica, oko petine svog zlata koje se nudi na svjetskom tržištu završava u Indiji, pri čemu su više nego dvostruko premašene potražnje Kine i SAD-a. Prema prognozama BBC-ja, indijska kućanstva imaju zlata u vrijednosti polovine državnog BDP-a.

No domaća rudarska industrija odavno je u takvoj krizi da je u proteklom desetljeću njezina infrastruktura naprosto ostavljena da propada. Vađenje zlata je skup i dugotrajan posao, a činilo se da nalazišta kopne. Državi je cijeli taj posao postao preskup i gubitaški, jer u državnom monopolu korištene su zastarjele tehnologije i slabo se ulagalo u daljnje istraživanje tla.

Cijene zlata šest puta veće nego prije deset godina

Istovremeno Indija, kao najveći svjetski uvoznik zlata (960 tona godišnje), sama iz zemlje uspije izvaditi tek oko tri tone. No BBC piše da je ta zemlja istražila svega 7-9 posto svojih mineralnih izvora te da tisućljetno rudarenje u Kolaru nije iscrpilo zlatnu žilu regije. Stoga dijamantne bušilice multinacionalne off-shore kompanije Kolar Gold po mjesnim brdima vade cilindrične uzorke stijena i mapiraju moguće nove rudnike.

Stručnjaci s iskustvom rada u Australiji i Južnoafričkoj Republici tvrde da imaju dobre šanse za pronalazak nove zlatne žile za pet-šest godina. Kolar Gold koristi metodu tzv. inducirane polarizacije, u kojoj se kroz pukotine na površini zemlje provode dugačke žice. Po njima se zatim šalju električni signali pa se na osnovi nakupljene energije dobivaju podaci o podzemnim metalima.

Za posao se sve više zagrijava indijsko ministarstvo ruda: u trenucima kad se odustalo od eksploatacije tisućljetnih nalazišta, cijene zlata na svjetskom tržištu srozale su se na 280 dolara po unci (2001. godina). No u rujnu ove godine situacija je bila drastično drukčija: za uncu se plaćalo čak 1920 dolara. U procesu revitalizacije poslova na tzv. Poljima Kolara država se sprema obnoviti postojeće rudnike, ali i prepustiti neka potencijalna nalazišta privatnim kompanijama ili ostvarivati projekte kroz tzv. joint ventures (zajednička ulaganja).

’Ako indijske vlasti odluče nanovo otvoriti rudnike, u zemlji bi se mogla pojaviti nova zlatna groznica’, zaključuje u svojoj reportaži BBC. A s obzirom na rast tamošnje bilijunske populacije, mogla bi rasti i potražnja za zlatom.