Svima onima koji su se pitali koliko je Kaptol u recesijsko vrijeme izdvojio za zgradu koju osim famozne fasade krase i panoramski lift te poseban sustav hlađenja i grijanja, Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački,

dao je odgovor.

'1.500 eura po kvadratu, što je niža cijena kvadrata stana u Zagrebu', rekao je biskup Huzjak za 'Dnevnik 3' HTV-a. A kvadrata je 11 tisuća. Zgrada HBK je stoga koštala ukupno nevjerojatnih 16 i pol milijuna eura.

Biskup kaže kako se Crkva u Hrvata za gradnju ovakve zgrade spremala još od 1985. godine te polako zatvarala financijsku konstrukciju pri čemu je, pojašnjava, znatno pomogla Talijanska biskupska konferencija, ali i sve hrvatske biskupije, od kojih mnoge jedva financijski spajaju kraj s krajem.

Na pitanje novinara je li se taj novac, pogotovo u vrijeme recesije, mogao bolje iskoristiti, biskup kaže kako su u izgradnji sudjelovale isključivo hrvatske tvrtke, a zgrada je opremljena kamenom i namještajem hrvatskih proizvođača. 'Gotovo dvije tisuće radnika prošlo je kroz zgradu', rekao je Huzjak te dodao kako su se na taj način sačuvala mnoga radna mjesta.

Sporna fasada od oniksa, koja je prema pisanju Nacionala koštala 1,2 milijuna eura, nije zapravo od oniksa već od stakla, pojasnio je arhitekt Nenad Fabijanić za HTV. Rekao je da je riječ o staklenim pločama u koje je umetnut tanak sloj oniksa, i to ne skupocjenog, kako pišu mediji, već običnog, koji za razliku od crnog oniksa nije poludragi kamen.

A htjeli su biti skromniji...

'Morali smo sva tijela HBK-a okupiti na jednom mjestu jer je to bilo najekonomičnije rješenje. Osobno sam bio za to da zgrada bude jednostavnija, ali postojale su urbanističke i arhitektonske uvjetovanosti koje se nije moglo izbjeći. Napisi u medijima o troškovima izgradnje nisu točni, oni su puno manji', rekao je nedavno kardinal Josip Bozanić. Ipak, s cijenom od 16 i pol milijuna eura za zgradu morat će se složiti, jer nju nisu izmislili mediji, već ju je naveo biskup Huzjak.