Aktivisti ekoloških organizacija i udruga okupljenih u pokretu Ekološki ustanak nastavili su prosvjede započete lani, a danas je prvi put blokiran i jedan granični prijelaz.

Cilj Ekološkog ustanka je da se, pod motom "Rio Tinto van iz Srbije", vladu Ane Brnabić i predsjednika Aleksandra Vučića prisili na raskid ugovora i povlačenje dozvola te obustavu istraživanja i najavljene eksploatacije i kemijske prerade litija u većem dijelu mahom poljoprivrednog područja zapadne i jugozapadne Srbije.

"Nećemo prestati s blokadama sve dok ovaj akutni problem ne riješimo na način na koji se akutni problemi rješavaju", rekao je jedan od vođa Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta.

Ponovio je da se od vlade zahtijeva brisanje ili poništavanje uredbe o projektu "Jadar" iz državnog Prostornog plana.

Jednosatne subotnje blokade protekle su uz nekoliko incidenata kada su se vozači autima zalijetali na prosvjednike, a u Šapcu je jedan sudionik ozlijeđen.

U Beogradu je blokirana međunarodna autocesta E-75, kod Čačka Ibarska magistrala u Preljini, na čvorištu za južni i jugozapadni dio Srbije, a blokirane su i ceste u Užicu, Kosjeriću, Požegi, Vranju, Vrbasu, Kuli, Novoj Varoši i na još nekoliko lokacija.

Kod Loznice je zapriječen granični prijelaz Trbušnica prema BiH, što je prvi put od početka prosvjeda da se obustavi prekogranični promet, ali granična policija nije reagirala.

Srbijanski ekološki aktivisti dobili su za svoje akcije potporu kolega iz organizacija i udruga diljem regije.

Prošlogodišnji val prosvjeda, kada se u prijestolnici i mnogim gradovima u jednom danu okupilo oko 100.000 ljudi, primorao je vlasti da povuku osporeni zakon o eksproprijaciji i djelomice promijene zakon o referendumu i narodnoj inicijativi.

Vlada tvrdi da ne postoje obvezujući ugovori s "Rio Tintom", ali postoje obveze o zaštiti investicija po međunarodnim sporazumima. Tako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na zahtjeve prosvjednika odgovora pitanjem "a tko će platiti milijardu eura" obeštećenja međunarodnoj rudarskoj korporaciji, a odgovara i tvrdnjom da je "Rio Tinto" u Srbiju dovela prethodna vlast.

Vučić i vlada objavili su moratorij na istraživanja litija dok se ne provedu relevantne studije o procjeni ugroženosti ljudi i okoliša, ali Ekološki ustanak i srodni pokreti, primjerice "Kreni-Promijeni", ne pristaju na ta obećanja i tvrde da je moratorij samo manevar vlasti u kampanji za parlamentarne i predsjedničke izbore u travnju.

Predstavnici pokreta "Kreni-promijeni" predali su vladi Srbije ovaj tjedan 290.000 potpisa, prikupljenih online peticijom, protiv planiranog otvaranja rudnika litija na zapadu i jugozapadu Srbije koje je planirala korporacija "Rio Tinto".

Peticijom je zatraženo uvođenje moratorija na eksploataciju litija i bora u Srbiji za sljedećih 20 godina.

"Rio Tinto" tvrdi da sve radi po najvišim ekološkim standardima te da je spreman uložiti 2,4 milijarde dolara u projekt eksploatacije litija u Srbiji.

Premda je litij strateški resurs u proizvodnji baterija i električnih automobila, ekološki aktivisti u Srbiji upozoravaju da bi se rudarenjem, eksploatacijom i kemijskom preradom litijske rude, te izdvajanjem litija i bora, nepovratno uništilo na tisuće hektara najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta i šuma te prisilno raselilo najmanje dvadesetak tisuća ljudi.