Teške infekcije covidom mogu oštetiti živčane stanice u mozgu i potencijalno povećati rizik od dugoročnih zdravstvenih problema. Prema navedenom istraživanju, snažan imunološki odgovor na virus povećao je stopu smrti neurona i imao 'dubok' utjecaj na regeneraciju u području hipokampusa, dijela mozga ključnog za kognitivne sposobnosti, dakle za učenje i pamćenje.

Preliminarni nalazi sugeriraju da covid može izazvati neurološke probleme kod pacijenata, a da virus ne mora zaraziti sam mozak, izvještava u srijedu britanski Guardian. Vjeruje se da je to ujedno podloga za delirij u kojem se mogu naći oboljeli od covida, ali može doprinijeti i magli u mozgu te drugim problemima.

'Ovi su neurološki simptomi vrlo zabrinjavajući za pacijente i njihove obitelji, a nadamo se da naše istraživanje može pomoći u određivanju najprikladnijih tretmana za smanjenje ili sprječavanje ovih simptoma', rekao je Carmine Pariante, profesor biološke psihijatrije u KCL-ovom Institutu za psihijatriju i viši autor istraživanja.

Istraživači su analizirali krv 36 oboljelih od covida i otkrili su da su njihove razine proteina IL-6 čak 15 puta veće od normalnih. Još dramatičniji porast IL-6 pronađen je kod pacijenata koji su zbog covida bili u deliriju, stanju krajnje zbunjenosti u kojem mogu izgubiti svijest o sebi. Kod njih je IL-6 bio šest puta veći nego kod drugih oboljelih od covida. Gotovo trećina osoba hospitaliziranih zbog covida doživi delirij, a u teškim slučajevima čak dvije trećine njih.

Znanstvenici su otkrili da visoke razine proteina IL-6 povećavaju stopu smrtnosti neurona i smanjuju stvaranje novih moždanih stanica. Smatra se da štetni učinci, povezani s oslobađanjem dva imunološka proteina, nazvana IL-12 i IL-13, izazivaju delirij. Međutim blokiranje proteina štiti moždane stanice od oštećenja, izvještavaju znanstvenici u Molecular Psychiatry. Istraživanje sugerira da bi se lijekovi poznati kao inhibitori Janus kinaze, koji se već koriste za smirivanje opasnih imunoloških reakcija na covid, mogli koristiti protiv delirija i njegovih posrednih učinaka.

Stariji ljudi posebno su osjetljivi na delirij nakon niza infekcija i operacija. Stanje zbunjenosti dovodi do znatnog porasta rizika od demencije. Dr. Alessandra Borsini, glavna autorica studije, navela je da bi mjerenje razine imunoloških proteina kod pacijenata moglo pomoći u personalizaciji njihovog liječenja.

Dr. Thomas Jackson, gerijatar sa Sveučilišta u Birminghamu, rekao je da su znanstvenici uspjeli pokazati da povećana upala ima izravan učinak na moždane stanice povezane s delirijem i problemima s pamćenjem.

'Smanjenje mehanizama popravka i regeneracije moglo bi objasniti zašto ljudi koji dožive delirij mogu imati dugotrajnije kognitivne probleme', kazao je Jackson, dodajući da ta imunološka reakcija može pridonijeti 'moždanoj magli' koju prijavljuju neki pacijenti oboljeli od covida, a može trajati mjesecima nakon infekcije.