Rusija i Kina danas su u ozračju svekolike suradnje, među kojima je i ona vojna u Siriji, dogovorile zajednički projekt izgradnje dvaju helikoptera, putničko-teretnog dugog dometa te višenamjenskog borbenog helikoptera, za što je Kremlj već odobrio Pekingu kredit
Dmitrij Rogozin, zamjenik ruskog premijera Dmitrija Medvedeva kazao je kako će Rusija subvencionirati projekt izgradnje helikoptera posebnim kreditom kako bi Peking mogao raditi na projektiranju dvaju helikoptera ubrzanim tempom.
'Moramo zajednički ući na tržište proizvodom koji će doslovno razjapiti usta potencijalnim kupcima. To je cilj kojem moramo težiti', naglasio je Rogozin dodajući kako rusko-kineski helikopteri neće biti kopija proizvoda kakve projektira američki Boeing ili francuski Airbus.
Njegov kineski kolega, vicepremijer Wang Yang istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora važnost zajedničkog projekta i činjenice kako se prilikom izrade budućih helikoptera Kina, osim partnerske Rusije, neće morati oslanjati na tehnologije trećih zemalja.
Potpisivanje ugovora stiglo je samo mjesec dan nakon što je ruska tvrtka UAC najavila kako će do kraja ožujka iduće godine biti gotovi nacrti za rusko-kineski višenamjenski helikopter dugog doleta.
Prema ugovoru kojeg je UAC potpisao s kineskom tvrtkom COMAC, posao je vrijedan 13 milijardi dolara, a prva testiranja letnih svojstava zakazana su za 2021. godinu.
Do kraja pak ove godine Peking i Moskva trebali bi potpisati ugovor o suradnji izrade teretnog helikoptera čiji su nacrti već zgotovljeni.
Valja napomenuti kako je Kina prije dvije godine javnosti predstavila borbeni helikopter WZ-10 za čiji je izgled zaslužan ruski dizajnerski ured Kamov koji već pedesetak godina za potrebe ruske vojske proizvodi protupodmorničke i jurišne helikoptere. Ugovor s Pekingom Kamov je potpisao u tajnosti.
Ovaj ugovor potpisan je nešto manje od mjesec dana nakon što je najavljen dolazak kineskog nosača aviona Liaoning s pratećom bojnom grupom u sirijsku luku Tartus u sklopu vojne pomoći Rusiji u borbi protiv tzv. Islamske države.
Dolazak Kineza u Siriju bio je očekivan, budući je službeni Peking s Rusijom, Sirijom, Irakom i Iranom ovih dana dogovorio osnivanje zajedničkog operativnog središta u Bagdadu u cilju zajedničke borbe protiv ISIL-a.
Cilj te koalicije, osim protuteže Zapadnoj koaliciji koju predvodi Washington, jest prikupljanje i detaljno analiziranje situacije na Bliskom istoku i iznalaženje zajedničke strategije u borbi protiv Islamske države.
Podsjetimo, Kinezi su, pored pokazivanja mišića, involvirani u rat u Siriji i zbog značajne nazočnosti kineskog manjinskog naroda islamske vjeroispovijesti Ujgura koji se bore na strani ISIL-a u postrojbama naziva Sivi vukovi.
Pristajanje kineskog nosača Liaoning, inače sovjetske proizvodnje, u sirijsku luku Tartus koja je jedina sredozemna luka koju koriste Rusi, za kinesku ratnu mornaricu ne bi trebao biti nikakav problem budući je ta luka opremljena svom infrastrukturom potrebnom za prihvat i opskrbu ruskih ratnih brodova.
Nazočnost ponosa kineske ratne mornarice u sirijskim vodama trebao bi, prema mišljenju službenog Pekinga, omogućiti Kini poboljšati obrambenu sposobnost, ali i obraniti držani suverenitet.
Kinesko-ruska suradnja ogleda se i kroz zajednički naftovod koji je prema najsvježijim podacima Pekinga, u prvoj polovici ove godine uvezao 7,78 milijuna tona sirove nafte iz Rusije.
Početna stanica tog naftovoda nalazi se u Skorovodinu u Amurskoj oblasti na rusko-kineskoj granici, a zatim produžuju 927 kilometara dalje kroz kineske pokrajine Heilongjiang i Autonomnu regiju Unutarnja Mongolija te završava u Daqinqu. Naftovod je započeo s radom prvog dana 2011. i ima maksimalan godišnji kapacitet od 30 milijuna tona nafte.
