S tim zaključkom slaže se i tportalov sugovornik Dejan Vinković, astrofizičar sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, ističući kako je za znanost sretna koincidencija blizina našem planetu, ali kako tek treba razviti tehnologiju kojom bi se iscrpno istražio novootkriveni planet.

Planet nazvan Proxima b koji je udaljen od Zemlje 4,2 svjetlosne godine, odnosno oko 40 bilijuna kilometara, najbliži je od oko 3500 planeta koji su dosad otkriveni u drugim solarnim sustavima od 1995. godine.

Relativna blizina planeta poznatog kao Proxima b znanstvenicima omogućuje da ga detaljnije istraže i otkriju ima li atmosferu i tekuću vodu, za koje se vjeruje da su neophodni za razvoj i održavanje života, a buduća istraživanja također bi mogla utvrditi ima li u atmosferi tragova kemijskih spojeva poput metana koji su ponekad rezultat životnih procesa.

Detaljno istraživanje tek slijedi

'Ovaj planetarni sustav bliži je od bilo kojeg drugog nama poznatog i ta činjenica, odnosno sretna okolnost pruža nam mogućnost da lakše obavimo njegovo detaljno istraživanje', mišljenja je Vinković koji dodaje kako je nužno istražiti spektar planeta, no kako ćemo na takvo što morati još pričekati budući da još nije dostupna tehnologija za takav pothvat.

'U svakom slučaju, u ovom je otkriću najvažnija spoznaja kako bar jedan planet ima Zemlji slične karakteristike te kako će njegovo dodatno istraživanje biti moguće tek kada se razvije nanotehnologija i potom na planet pošalje nanosonda', kazao je za tportal Vinković.

Prema Vinkovićevim izračunima, moguće je kako se novootkriveni planet nalazi tako blizu zvijezdi budući da ona zrači samo 1,7 promila energije našeg Sunca, a to znači da je u vrijeme formiranja planetarnog sustava oko Proxime Centauri prašina iz koje nastaju planeti mogla preživjeti na približnoj udaljenosti od oko dva promila udaljenosti Zemlja – Sunce

Zvjezdana prašina

Ta prašina, ističe Vinković, sublimira pod utjecajem zračenja zvijezde na temperaturama od oko 1200 stupnjeva Celzijevih, a Proxima Centauri na svojoj površini ima nekih 2700 stupnjeva. Zbog toga su plin i prašina iz kojih su se stvarali planeti kružili jako blizu Proxime Centauri u njezinoj mladosti, objasnio je Vinković istaknuvši da su planeti oko takvih zvijezda vrlo važni astrofizičarima jer pomiču granice na uvjete u kojima planeti mogu nastati.

Podsjetimo, međunarodni tim u kojemu je bio 31 znanstvenik pronašao je planet nakon trogodišnjeg pažljivog mjerenja sićušnih pomaka u boji svjetlosti koja dolazi s njegove matične zvijezde Proxime Centauri, malene blijede zvijezde iz sustava Alpha Centauri. Pomaci su izazvani gravitacijskim djelovanjem planeta koji ima otprilike 1,3 mase Zemlje.

Proxima b napravi krug oko svoje zvijezde za samo 11 dana, u usporedbi sa Zemljinim ciklusom od 365 dana.

Crveni patuljci

To znači da je taj planet puno bliži svojoj matičnoj zvijezdi od Zemlje. No, Proxima Centauri puno je manja i manje sjajna od Sunca pa je orbita planeta Proxima b na pravoj udaljenosti kako bi se na njemu mogla održati tekuća voda.

Ipak, znanstvenici nisu sigurni može li se život razviti na planetima koji kruže oko zvijezda klase crvenih patuljaka, poput Proxime Centauri, jer se pretpostavlja da su takvi planeti na meti snažne radijacije. Magnetno polje i atmosfera mogli bi zaštititi potencijalni život od tako snažne radijacije, ali zasad nije poznato ima li Proxima b ijedno od toga.

Do otkrića Proxime b, najbliži otkriveni planet sličan Zemlji kružio je oko zvijezde poznate pod imenom Wolf 1061, udaljene oko 14 svjetlosnih godina.