O zabrinutosti službenog Beča zbog posljedica potencijalne nuklearne havarije u svom susjedstvu izvijestio je ovog tjedna EUobserver, podsjećajući da jedina mađarska nuklearna elektrana - smještena u gradiću Paks na obali Dunava, bližem Hrvatskoj nego Austriji - pokriva oko 50 posto ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji.

Temeljem najnovijih spoznaja, nevladina organizacija Joint Project sa sjedištem u Beču za srijedu 9. lipnja organizirala je videokonferenciju o 'alarmirajućim' rezultatima ispitivanja geoloških rizika na lokaciji nuklearne elektrane Paks. Među najavljenim sudionicima je i Tamás J. Bodoky, mađarski geofizičar koji je u studiji objavljenoj u ožujku naveo da je još 90-ih godina, za vrijeme prvog ispitivanja protupotresne sigurnosti elektrane Paks, ustanovljeno kako je jedan od najvećih mađarskih rasjeda, Kapos, strukturno povezan s rasjedom Dunaszentgyörgy-Harta (DH), koji se proteže točno ispod nuklearnog postrojenja.

Proširenje elektrane Paks na dva nova reaktora planirano je dug niz godina i višestruko odgađano, a početak radova trenutno je najavljen za 2025. Kako je tportal već pisao, peti i šesti reaktor u sklopu projekta Paks II gradit će ruska korporacija Rosatom državnim zajmom od 10 milijardi eura dok bi ostalih 20-ak posto potrebnih sredstava osigurali mađarski domaćini.

Mađarska agencija za atomsku energiju (HAEA) dodijelila je 2017. godine dozvolu za izgradnju elektrane Paks II, a taj projekt od samog početka praćen je prosvjedima klimatskih aktivista. Hrvatska Zelena akcija još prije 15 godina tražila je od Banskih dvora da poput Austrijanaca aktivno sudjeluju u raspravi o mogućim prekograničnim utjecajima na okoliš i zdravlje iz studije utjecaja na okoliš za 20-godišnje produljenje rada četiri reaktora sovjetske proizvodnje u Mađarskoj. Prije pet godina Zelena akcija ocijenila je planiranu gradnju elektrane Paks II 'neprihvatljivim i riskantnim projektom'.

U sažetku za javnost aktualne Studije utjecaja na okoliš naručitelja MVM Parks II za izgradnju novih blokova ne spominje se seizmička sigurnost, no austrijski znanstvenici sada su detaljno proučili dva zasebna stručna geološka izvještaja, naručena od iste tvrtke u redovitoj proceduri za ishođenje potrebnih dozvola: Geological Site Report multidisciplinarne grupe stručnjaka te Site Safety Report, kompilaciju prvog izvještaja u režiji MVM Paks II Zrt.

Austrijanci pišu da je Geological Site Report identificirao sustav aktivnih zona rasjeda u blizini lokacije Paks II, s tim da aktivni i opasni rasjed Dunaszentgyörgy-Harta izravno prolazi ispod postojeće nuklearke. Takav rasjed ima značajan potencijal pomaka na površini Zemlje, a prema mađarskim propisima, pomaci koji mogu utjecati na nuklearno postrojenje predstavljaju razlog za diskvalifikaciju ciljane lokacije postrojenja. No dokazi o takvim rasjedima, upozoravaju austrijski stručnjaci, nisu u potpunosti ili pravilno prikazani u izvješću o sigurnosti, a mjesto i širina zone rasjeda DH različito su prikazani u odnosu na geološki izvještaj.

Agencija za zaštitu okoliša iz Beča navodi i da je pogrešan zaključak drugog izvještaja, prema kojemu 'seizmički događaji na istraživanom području u vremenskom rasponu od stotinu tisuća godina ne omogućuju značajne pomake površine, tj. rasjedne ravnine ne mogu se smatrati opasnima'. To nije u skladu s geološkim izvješćem koje, štoviše, potvrđuje postojanje dodatnih opasnih rasjeda u blizini nuklearke, koji su dio zone rasjeda DH i svjedoče o opetovanim i značajnim pomicanjima površine u posljednjih 20.000 godina. Takva proturječja između dvaju izvješća, po mišljenju autora austrijske studije, u suprotnosti su s načelima dobre znanstvene prakse.

'Potencijalna pojava trajnog pomicanja površine na tom lokalitetu ne može se pouzdano isključiti znanstvenim dokazima. Lokalitet Paks II treba stoga smatrati neprikladnim', zaključuju austrijski stručnjaci.

Iako su sve nuklearke u Europskoj uniji - kao i one u Švicarskoj i Ukrajini - dobile zeleno svjetlo Europske komisije nakon ciljane provjere sigurnosti uslijed havarije u Fukushimi 2011. godine, činjenica je da su operatori nuklearnih elektrana tada obavljali samoocjenjivanje po zadanim kriterijima, a međunarodni stručnjaci kontrolirali su izvješća nacionalnih vlasti i tek po potrebi na licu mjesta. Europska komisija u konačnici je donijela niz preporuka za povećanje sigurnosti nuklearki, s tim da programe provedbi tih mjera donose nacionalne države.

Krajem travnja 'zeleni' europarlamentarci iz Njemačke, Francuske i Austrije uputili su Europskoj komisiji zajedničko zastupničko pitanje, navodeći da je došlo do 'značajne diskrepancije' u temeljnim studijama potresnog rizika i službene prijave tvrtke MVM Paks za dozvolu gradnje novih reaktora. Podsjećaju da aktualne preporuke Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i uredba mađarske vlade zabranjuju izgradnju nuklearnih postrojenja na opisanim rasjedima te traže očitovanje Komisije o slučaju Paks II.

Nekoliko mađarskih parlamentaraca također je podiglo buru oko nuklearke Paks II, tražeći pojašnjenja i od premijera Viktora Orbana. Od resornog ministara Jánosa Sülija stigla je najava da će se 'projekt implementirati sukladno najstrožim međunarodnim standardima i preporukama' i da će elektrana u slučaju potresa, kao 'ekstremno neizglednog događaja', biti pripravna uz 'inženjerska rješenja' za suočavanje s potresnim silama. Tamás Schanda, državni tajnik Ministarstva inovacija i tehnologije, poručio je da mu je nejasno zašto 'ljevica stalno napada projekt Paks II, važan za energetsku sigurnost i suverenost Mađarske'.

Podsjetimo, nekadašnji ministar gospodarstva Tomislav Panenić (Most) zamjerio je 2016. godine kolegi Darku Horvatu (HDZ), tadašnjem ministru poduzetništva i obrta, izjavu da je Hrvatska zainteresirana za projekt proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks.

'Zbog kvara u toj elektrani 2003. došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu kroz pukotinu u ovojnici. Budući da je Paks udaljen samo stotinjak kilometara zračne linije od Osijeka, posljedice većeg incidenta u elektrani osjetili bi Slavonci i Baranjci', kazao je Panenić.

Panenić je bio ministar u mandatu premijera Tihomira Oreškovića, uz prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka (HDZ) koji je dao ostavku na tu dužnost, opterećen aferom Konzultantica.