U egipatskom ljetovalištu Sharm El Sheiku održava se UN-ova konferencija o klimi COP27 na kojoj će se pokušati naći odgovor kako zaustaviti globalno zatopljenje te postići globalni sporazum o ograničavanju porasta temperature na jedan i pol stupanj u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Koje su hrvatske pozicije? Što nas čeka ako se zaista, što pokazuju modeli, podigne razina mora? Jesmo li prešli točku bez povratka?
O tome su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, akademik Mirko Orlić, Geofizički odsjek PMF-a, prof. dr. sc. Branko Grisogono , Geofizički odsjek PMF-a i mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
vezane vijesti
Mazzocco Drvar rekla je kako su velika očekivanja od ovog COP27 te da se očekuje povećanje globalne ambicije što se tiče smanjenja stakleničkih plinova, s obzirom na to da se već prošle godine u Glasgowu dalo puno obećanja. 'Globalno očekujemo da se do 2030. godine emisija stakleničkih plinova smanji za 45 posto, što je iznimno ambiciozno. Bit je da se više posvetimo prilagodbi klimatskim promjenama jer smo svjesni da nećemo moći smanjiti emisije dovoljno da bismo mogli preokrenuti rastući trend temperature', naglasila je Mazzocco Drvar. Na pitanje može li se na summitu postići dogovor rekla je kako smatra da je to nerealno, ali da se ide korak po korak, što je bitno stoga što su problemi s kojima se suočavamo veliki. 'Hrvatske pozicije na COP-u su pozicije EU-a. EU se obvezao da će do 2030. godine smanjiti emisije za 55 posto. Hrvatska u tom udjelu ima 45 posto', rekla je.
Akademik Mirko Orlić rekao je kako je važno pitanje solidarnosti na ovom skupu. 'Jasno je prepoznato da su najrazvijenije zemlje najzaslužnije za klimatske promjene, a da zbog njih najviše stradaju zemlje u razvoju i treba se naći mehanizam koji bi pomogao tim zemljama da se prilagode. Dvije su stvari ostale nedorečene. Prva je to što koja država treba učiniti da se postigne cilj od 1,5 do 2 stupnja, i to je nešto što se sada dogovara. Problem je da se nikada nije dogovorilo da se provjerava ispunjavaju li se ciljevi. Imate obećanja, ali nema se mehanizam provjere', rekao je Orlić.
Prof. dr. sc. Branko Grisogono je rekao kako bi volio da je njegov pesimizam u krivu što se tiče odluka političara. Kako kaže, do sada su oni reagirali sporo i slabo. Dodao je da su rezultati blijedi. 'Trebaju postojati mjere i mehanizmi. Tu treba uključiti istraživanja, ekonomiju, poljoprivredu, energetiku. Ovdje treba uključiti sve religije, odgoj i obrazovanje. Europa se ponaša licemjerno prema siromašnima. Europa se prema zadnjim rezultatima zagrijava dvostruko brže nego što je globalni prosjek, tako da je EU globalno ugrožena, posebice Sredozemlje', istaknuo je Grisogono.
Na pitanje je li moguće izbjeći posljedice klimatskih promjena, Lidija Srnec je rekla kako to nije moguće, ali da ih je moguće ublažiti. 'Klimatske su promjene prisutne i mi smo svjedoci njihovih negativnih posljedica. Pokazalo se da su toplinski valovi sve češći i dugotrajniji i njihova je amplituda dugotrajnija', dodala je. Ističe kako smo ljetos imali 3 toplinska vala koja su utjecala na suše i požare. Srnec je rekla kako je Jadran 'zatvoreni bazen' i prisutnija je tromost temperature. 'Kako se atmosfera zagrijava i kako imamo veće emitiranje stakleničkih plinova, a jedan od ponora stakleničkih plinova je i more. Ne zagrijava se samo atmosfera, već i more', istaknula je.
