Iako se još moraju donijeti sigurnosne procjene, a Vlada konačnu odluku o tome, novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne odustaje od namjere da preseli Ured predsjednika iz kompleksa na Pantovčaku u Visoku ulicu na Gornjem gradu. Unatoč tome što se još ne zna točan broj ljudi koji će biti zaposleni kao osoblje nove predsjednice, već na osnovi samih podataka o površini dva kompleksa jasno je da bi se preseljenjem s Pantovčaka, na koji se sada troši nešto više od 41 milijun kuna, uvelike uštedjelo
Svi dosadašnji predsjednici još od kraja 1991. i raketiranja Banskih dvora stoluju u tzv. Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku. Ogroman kompleks koji se zajedno s park-šumom prostire na 950.000 metara četvornih dosad je bio radni dom za tri predsjednika - Franju Tuđmana, Stjepana Mesića i Ivu Josipovića - no nijedan od njih nije ondje i stanovao.
Kompleks Predsjedničkih dvora, osim park-šume, obuhvaća Vilu Zagorje (odnosno Glavnu zgradu), koja se, prema podacima iz medija, prostire na čak 3.700 kvadrata. U toj jednokatnici smješten je kabinet predsjednika RH te saloni u kojima on prima građane i dužnosnike te održava sastanke.
Tik do Vile Zagorje nalazi se i 1993. izgrađeni tzv. Aneks, u kojem su smješteni uredi savjetnika, Vojni kabinet, Odjel za protokol, Odjel za informiranje i druge stručne službe Ureda predsjednika RH.
Nekoliko stotina metara dalje smješten je još jedan kompleks zgrada. Radi se o pratećim gospodarskim (kotlovnica, garaže, spremišta) i vojnim objektima u kojima su smješteni pripadnici Počasno-zaštitne bojne.
No tu zgradama na predsjedničkom imanju na Pantovčaku nije kraj. Gotovo na samom kraju kompleksa, na njegovom najsjevernijem dijelu, nalazi se Vila Prekrižje, u javnosti ponekad zvana i Vila Wiess. Sama Vila Prekrižje izgrađena je 1942. i to nakon što je Vila Weiss, koja se nalazila stotinjak metara od današnje lokacije, izgorjela između dva svjetska rata.
U Vili Prekrižje u razdoblju socijalističke Jugoslavije održali su se mnogi važni sastanci tadašnjeg državnog i republičkog vrha. U njoj je primjerice Josip Broz Tito 1948. primio pismo iz Moskve, koje je dovelo do zahlađenja odnosa sa Sovjetskim Savezom i Istočnim blokom; u njoj su održane neke od važnih sjednica republičkog vodstva u doba Hrvatskoga proljeća, a 1990-ih u Vili Prekrižje vođeni su razgovori ministara vanjskih poslova o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije', stoji na stranicama Ureda predsjednika.
Osim vilama, kompleks Ureda predsjednika može se podičiti životinjama koje obitavaju u park-šumi, a dio kojih je doveden i s Brijuna. Tako se sretnicima koji dolaze u goste predsjedniku može dogoditi da u neposrednoj blizini vide jelene, srndaće, košute, vjeverice, lasice, ponije, magarce ili paunove.
Ogroman kompleks Ureda predsjednika oduvijek je bio osjetljiva tema u javnosti. I za vrijeme bivšeg predsjednika Mesića, ali i za vrijeme Josipovića, spominjala se mogućnost premještaja Ureda predsjednika, no ta govorkanja nikad se nisu ostvarila. Obećanje o premještanju dala je i novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no pitanje je hoće li joj u toj ideji popustiti i Vlada te može li kompleks u Visokoj zadovoljiti sve sigurnosne uvjete.
Naime državna rezidencija u Visokoj ulici prostire se na čak 730 puta manjoj površini, na svega 1.300 metara kvadratnih. Iako se radi o jednom od većih kompleksa na Gornjem gradu, u usporedbi s Pantovčakom mogući budući radni dom Kolinde Grabar Kitarović čini se sićušan.
Sama palača Pongratz, u kojoj se trenutno nalazi državna rezidencija, ima tri etaže koje se prostiru na oko 1.000 kvadrata, no u katastarsku česticu kompleksa ulazi i park koji se spušta niz jugozapadnu padinu te zgrada u Mesničkoj 23. Spomenuta zgrada dijeli dvorište s rezidencijom u samoj Visokoj i trenutno se u njoj nalaze Vladini uredi.
Zgrada u Visokoj, osim toga, povezana je šetnicom kroz park sve do ulice Tuškanac, u kojoj bi se eventualno mogli parkirati automobili delegacija koje bi dolazile u posjet.
No hoće li takva opcija zadovoljiti sigurnosne stručnjake, tek treba vidjeti. Glasnogovornik novoizabrane predsjednice Mladen Pavić jučer je za HTV kazao da će oni svakako uvažiti mišljenje stručnjaka, no podsjetio je da se prvi predsjednik Franjo Tuđman odselio u kompleks na Pantovčaku zbog ratne ugroze. Toga sada, dodaje Pavić, nema i zasigurno nije potrebno toliko osiguranja koliko se trenutno nalazi na Pantovčaku. 'Visoka ima preko 1.000 kvadrata i, uz prilagodbe, uvjeren sam da može biti sigurna', poručio je Pavić.
Da se vladajući spremaju za takvu opciju, dao je naslutiti jučer i ministar obrane Ante Kotromanović, kazavši kako će MORH analizirati što s Počasno-zaštitnom bojnom koju novoizabrana predsjednica misli rasformirati.
Analize sprema i šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pjenović, pod čijom ingerencijom su i Pantovčak i Visoka. 'Napravit ćemo analizu svih dosadašnjih troškova te projekcije za druge lokacije na kojima bi bilo moguće organizirati Ured predsjednika. Hladne glave, mirno i staloženo, predstavit ćemo rezultate i njoj i njezinu timu. Naravno, treba predvidjeti u koje će se svrhe koristiti prostor na Pantovčaku u trenutku kad se on oslobodi. Naime nemam nikakvu viziju o tome što da napravim s dvije tisuće jelena koji se ondje nalaze', kazao je Pejnović za Globus.
