Studija ‘Utjecaj Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a (TTIP) na Republiku Hrvatsku’, dostupna je na internetskim stranicama ministarstva vanjskih i europskih poslova, (MVEP), priopćio je MVEP u utorak o sporazumu koji izaziva kontroverze u Europskoj uniji, ali i u Sjedinjenim Državama
Studija sadrži poglavlja o povijesti TTIP-a, pregovaračkim krugovima i stajalištima, analizira trgovinu između Hrvatske i SAD-a, daje makroekonomsku analizu učinaka TTIP-a te donosi zaključke o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, piše MVEP.
Dosad je održano 13 krugova pregovora o TTIP-u, od kojih je zadnji bio od 25. do 29. travnja u New Yorku, piše MVEP i dodaje da je do sada postignut dobar napredak u različitim poglavljima pregovora.
Sporazum se sastoji od tri ključne komponente o kojima se pregovara usporedno, a dio su jedinstvenog paketa. To su pristup tržištu, regulatorna suradnja i tehničke prepreke te konačno, pravila.
Cilj EU-a je sklopiti uravnotežen, ambiciozan i sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om, piše ministarstvo.
Studiju je, nakon provedenog postupka bagatelne nabave koji je slijedio nakon usuglašavanja članova Gospodarsko-socijalnog vijeća o potrebi njezine izrade u srpnju 2015., izradila zajednica ponuditelja koju čine PricewaterhouseCoopers Zagreb i Centar za međunarodni razvoj Zagreb.
TTIP izaziva nezadovoljstvo u zemljama članicama EU, među njima i u Hrvatskoj, a ima ga i među Amerikancima. Početkom svibnja Greenpeace je objavio velik dio dokumenata iz povjerljivih pregovora o TTIP-u, ali su i Europska komisija i SAD odbacili tvrdnje te ekološke organizacije da će sporazum sniziti europske standarde zaštite potrošača propise o sanitarnoj zaštiti i zaštiti okoliša.
MVEP dodaje u priopćenju da osim sa SAD-om, EU trenutačno pregovara s Japanom, Malezijom, Indijom, Tajlandom, Mercosur-om (Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venezuela) te s Vijećem za suradnju arapskih zemalja Zaljeva – GCC (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) te više afričkih zemalja, navodi MVEP.
Napominje da EU u primjeni ima nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini s 46 zemalja, što pokriva 36 posto ukupne trgovine EU, a stupanjem na snagu sporazuma o kojima se trenutačno pregovara, u konačnici sa 126 zemalja, očekuje se da će preko 66 posto ukupne trgovine EU s trećim zemljama biti pokriveno sporazumima o slobodnoj trgovini.
