"Pozivamo Vladu RH da razmotri poticanje građana na osiguranje imovine od rizika potresa na način da, u jednom od sljedećih programa mjera ili nekim drugim instrumentom, sufinancira osiguranje imovine i tako potakne građane da ih osiguraju", istaknula je u pismu Plenkoviću koordinatorica "Obnovimo Zagreb" Marina Pavković.

Kaže da prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, osiguranje imovine posljednjih godina raste, ali i dalje zauzima manje od 10 posto u ukupnoj zaračunatoj premiji.

Poručuje da će sufinanciranjem premije osiguranja od potresa Vlada postići nekoliko ciljeva od javnog interesa.

"Osigurat će se imovina koja se obnavlja od rizika potresa i moguće nove štete za vrijeme trajanja obnove i osigurat će se javna sredstava uložena u obnovu od rizika potresa i moguće nove štete. Također, rastom osiguranja imovine u ukupnoj premiji osiguranja smanjit će se pritisak na javna sredstva u slučaju štete nastale uslijed novih rizika potresa", ističe Pavković.

Država već pozna mehanizme sufinanciranja premije osiguranja s obzirom na to da sufinancira do 70 posto ukupni trošak premije za policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje nastale uslijed rizika, poput nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja ili zaraze organizmima štetnim za bilje, podsjeća Pavković.

"Stoga vjerujemo da će i u segmentu sufinanciranja premije za policu osiguranja od potresa država opravdati javni interes kroz smanjenje financijskog rizika od nove štete na imovini, kao i u indirektnom osiguranju javnih sredstava uloženih u obnovu. Prirodan partner u pokrivanju troška premije rizika od potresa su Grad Zagreb i pogođene županije sukladno Zakonu o obnovi nakon potresa", poručuju iz udruge "Obnovimo Zagreb".

Podsjećaju da je u potresu iz ožujka ove godine oštećeno preko 25.000 zgrada za koje se procjena ulaganja u konstrukcijsku obnovu kreće oko 42 milijarde kuna. Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije predviđeno je financiranje konstrukcijske obnove, neuporabljivih i privremeno neuporabljivih zgrada s 80 posto sredstava, u omjeru 60 posto država, 20 posto Grad Zagreb odnosno dvije županije te 20 posto vlasnici ili suvlasnici.

Ističu kako je obnova dugotrajan i složen proces koji će se razvući na desetak i više godina. Za to će vrijeme stanovi i kuće građana, a u čiju imovinu će biti uložena značajna javna sredstva, biti i dalje izloženi riziku od štete koju može prouzročiti novi potres iste ili veće jačine od magnitude 5,5 stupnjeva prema Richteru.

Činjenica je, kažu u udruzi "Obnovimo Zagreb", da se od potresa u ožujku na ovamo dogodilo nekoliko stotina potresa, među kojima magnitude veće i jednake 3, kao i više od deset potresa magnitude između 2 i 3, koji su dodatno negativno utjecali na stanje već oštećenih građevina.

Važno je biti svjestan i opasnosti od potresa jačeg od 5,5 na već pogođenom području, s obzirom na seizmičku aktivnost područja.

Stoga iz udruge "Obnovimo Zagreb"pozivaju Vladu RH da razmotri poticanje građana na osiguranje imovine od rizika potresa.