Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otklonila je u srijedu na saborskom odboru tvrdnje da je posao snimanja oštećenja na zgradama nakon potresa koje je obavio Geodetski fakultet preplaćen te da nije nadziran, ponovivši da su za plaćanje korištena nacionalna sredstva
Ministrica je na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu podnijela izvješće o provođenju hitnih mjera i 3D dokumentiranju stanja oštećenja kulturnih dobara na područjima pogođenim potresima s epicentrom u okolici Zagreba, Petrinje, Siska i Gline, referirajući se pritom na tvrdnje iznošene u javnosti.
"Još uvijek se u javnosti postavlja teza da je taj posao bio preplaćen i da nije nadziran. I jedno i drugo moram otkloniti", istaknula je Obuljen Koržinek napomenuvši da se, kada se zbroje svi podaci o snimljenim zgradama, koji su dostavljeni i nalaze se na serverima Ministarstva, dolazi do podatka da je prosječno plaćeno 20,57 kuna po četvornom metru, odnosno 25,7 s PDV-om.
vezane vijesti
Nijedna zgrada, dodala je, nije plaćena pojedinačno, a snimljeni materijal pohranjivao se digitalno na za to posebno nabavljen server.
Ponovila je i da su za potrebe plaćanja Geodetskog fakulteta korištena isključivo nacionalna sredstva te da zbog žurnosti situacije javna nabava nije bila moguća.
Što se tiče provjere računa, napomenula je, Ministarstvo je ugovorilo snimanje s Geodetskim fakultetom, koji je isporučio snimke koje su zatim plaćene. "Nismo bili nadležni niti imali mogućnost kontrolirati kako su se ta sredstva na Geodetskom fakultetu trošila", dodala je.
Kada je riječ o korištenju snimki, Obuljen Koržinek istaknula je da su one korištene za dokumentiranje, za potrebe donošenja odluke o hitnim mjerama, za uvid u progresivne štete te utvrđivanje stvarnoga stanja, a dio snimaka korišten je i za projektiranje.
Posebno važnim smatra dokumentiranje progresivne štete u trenutku kada se tražilo produljenje za korištenje sredstava alociranih za zagrebački potres, s obzirom na to da se radilo o katastrofi u glavnom gradu u dva sukcesivna potresa koji pogađaju isto područje.
"Rekla bih, s obzirom na sve što se navodi u javnosti, ako postoji dobro uloženih 2 milijuna eura da bi se omogućilo trošenje alokacije od 680 milijuna eura, onda je ovo sigurno to", zaključila je dodavši da su svi dokumenti ostali trajno vlasništvo Ministarstva kulture i medija te će se moći koristiti i ubuduće.
Članica odbora Marijana Puljak (Centar), na čiju je inicijativu točka i uvrštena na dnevni red sjednice, napomenula je kako nije sporno da je bila riječ o situaciji u kojoj je bilo potrebno donositi hitne odluke, kao ni izravno ugovaranje posla s Geodetskim fakultetom, no problem je, istaknula je, što dvije godine nakon zadnjega skeniranja još nemamo cjelovite podatke o tome koliko je zgrada točno skenirano i što je dekan angažirao tvrtku kojoj je, čini se, prikriveni vlasnik, kao i to što korištenje sredstava istražuju i europski istražitelji.
Damir Bakić (Možemo!) spočitnuo je da je Ministarstvo o cijelom pitanju javnost informiralo zakašnjelo, zbunjujuće i nekonzistentno te da nije jasno što je točno plaćeno, a Sabina Glasovac (SDP) istaknula je problem obnove Muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i zgrade Glavnog kolodvora u Zagrebu za koje snimke nisu korištene jer o njima nisu bili informirani.
Obuljen Koržinek istaknula je da zbog istrage na Geodetskom fakultetu ne može dati sve podatke o plaćanjima. "Postoje dodatni, zbirni izvještaji. Ne istražuje se nas, ali ne možemo javno dati dio dokumentacije koji se istražuje. Nama bi odgovaralo da sve damo, jer se vidi točan i precizan izvještaj", istaknula je. Ministarstvo na traženje medija nije moglo predočiti ni korespondenciju s Muzejom arhitekture jer su upozoreni da je ne smiju davati zbog izvida.
Na kraju sjednice usvojen je zaključak da je Odbor "primio na znanje izvješće Ministarstva kulture i medija" te da će "nastaviti pratiti sve aktivnosti vezane uz obnovu" kulturnih objekata na potresom pogođenim područjima.
