Pedesetak stanovnika Gorskog kotara okupilo se na Markovu trgu kako bi upozorilo Banske dvore da ne donose Zakon o regionalnom razvoju koji će ići na štetu Gorana. Naime, kako je kazao jedan od organizatora prosvjeda, županijski vijećnik i predsjednik Zelene stranke Aljoša Babić, upravo je takva intencija Vlade, a to će, uvjeren je, biti završni udarac sudbini Gorana.

'Taj zakon Gorane stavlja u lošiju poziciju nego što su bili do sada. Znači, ne favorizira život u brdsko-planinskim područjima, a mi smo svjesni da onda više nitko neće živjeti u planinama. Ovaj prosvjed je građanski, kulturan i pristojan, ali ja kažem, bude li se donio zakon koji će biti loš za Gorane, mi smo spremni čak blokirati autocestu Rijeka-Zagreb. Netko mora skrenuti pažnju na probleme tih građana i ne mogu svi samo prolaziti po tim cestama dok Gorski kotar trune kao da smo na nekom dalekom sjeveru, a ne sat vremena od Zagreba', rekao je Babić.

Kazao je da su mu pojedini politički akteri iz Gorskog kotara sugerirali da sada nije vrijeme za prosvjede. 'Ja govorim da je vrijeme bilo prije 10 do 15 godina kad se vidjelo da Gorski kotar ide u lošem smjeru. Sada je nevrijeme i moramo spašavati ono što se da spasiti, a prvi akt jest da se donese zakon koji će biti dobar za Gorane i da im se pomogne na realan način, a ne ovako kao što sada Vlada nudi, a to je čišćenje snijega u Gorskom kotaru i veća aktivnost u europskim fondovima', rekao je Babić.

U Gorskom kotaru, poručio je Babić okupljenima na prosvjedu, nije katastrofa, nego je Hirošima, pogotovo kada se uzme u obzir nedavno teško nevrijeme. 'Predlagali smo da se uvedu javni radovi i da se pomoću javnih radova obuči 20.000 nezaposlenih građana Primorsko-goranske županije i da se stave u službu, uđu u šumu i da se počne izvlačiti ta građa. To je napravila Slovenija', pojasnio je Babić te pozvao premijera Milanovića da dođe 'na maneštru' u Gorski kotar jer prije nekoliko mjeseci 'od snijega' možda nije vidio koliko je situacija teška.

Prosvjednicima se pridružio i zastupnik Hrvatskih laburista Nenad Pleše, koji je na teške uvjete u Gorskom kotaru upozorio jutros za saborskom govornicom. Kazao je da su prema prijedlogu o regionalnom razvoju sve jedinice lokalne samouprave u Gorskom kotaru svrstane  u treću i četvrtu skupinu, gdje nemaju pravo na pomoć od države. Dodatan udarac je ukidanje Zakona o brdsko-planinskim područjima, a sve to dodatno će sniziti životni standard u Gorskom kotaru, u kojem je, kaže, život ionako preskup.

'Dio kolača vlastitog teritorija, od kojeg cijela država ima koristi, a Gorani imaju najmanje, jesu naše šume i naše vode. Ukidanjem Zakona o brdsko-planinskim područjima, goranski gradovi i općine gube prihode poreza na dobit i poreza na dohodak, više od 22 milijuna kuna ili četvrtinu godišnjih proračuna jedinica lokalne samouprave. Ukidaju se autobusne linije, poštanski uredi, uredi banaka, benzinskih postaja, premještanje tzv. manevre iz Moravica u Karlovac, otpuštanje radnika, nezaposlenost je 10 posto ukupne nezaposlenosti u županiji primorsko-goranskoj', rekao je Pleše.

Podsjetio je da je u nedavnoj elementarnoj nepogodi u Gorskom kotaru uništeno 30 hekatara šuma, odnosno da je šteta na šumama bila 242 milijuna kuna.

'Nažalost, Hrvatske šume su država u državi. Umjesto da Gorani imaju prioritet kod dobivanja šumskih masa, da tamo pilanari i tvornice imaju prednost, uglavnom se šumska masa izvozi na kamionima u susjedne zemlje jer tako Hrvatske šume vjerojatno imaju veću dobit, a Goranima ostaje vrlo malo', upozorio je Pleše.

Apelu se pridružio i HDZ-ov Ivan Šuker, kazavši da upravo područjima poput Gorskog kotara ili otoka treba dati sve moguće poticaje i povlastice, kako bi se ljudi tamo naselili, nastavili živjeti i kako bi se otvorili pogoni i radna mjesta.

'Nemojmo zaboraviti da Hrvatske vode raspolažu s preko 2,5 milijarde kuna sredstava, da Hrvatske šume raspolažu s izuzetno velikim sredstvima, a isto tako i da Hrvatske ceste hrvatske građane godišnje kroz onih 80 lipa uplate skoro milijardu i 800 milijuna kuna. I logična stvar da u potraživanju takvih sredstava i dobivanju takvih sredstva prednost imaju brdsko-planinska područja, područja od posebne državne skrbi i otoci', kazao je Šuker.

Podsjetio je da je Slovenija angažirala Dalekovod za saniranje štete od nedavne nepogode, koja je pogodila i Gorski kotar. Stoga je upitao što Hrvatska radi po tom pitanju.

'Mislim da ne bi bilo loše da su Ministarstvo regionalnog razvoja i Hrvatske šume napravili program kako devastiranu šumu iskrčiti i prodati kao sirovinu, da se ne siječe negdje drugdje. To je već trebalo učiniti, no kako im se nije dalo ići na snijeg i led prije dva mjeseca, tako im se sad ne daju gledati slike porušenih stabala, jer ona predstavljaju sliku hrvatskog gospodarstva', rekao je Šuker.