Kako je Jutarnjem listu potvrđeno u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u planu je obaveznu satnicu predškole povećati sa sadašnjih 150 do 250 sati na oko 500 do 700 sati kroz čitavu pedagošku godinu prije upisa djeteta u osnovnu školu.

Pritom bi predškolci imali obvezu boravak u vrtićima kontinuirano pet dana u tjednu od rujna do lipnja, umjesto dosadašnjih maksimalno tri sata dnevno kroz četiri mjeseca (oni koji ne pohađaju redovni program vrtića).

Program predškole u Hrvatskoj obavezan od 2013. godine, no kako kažu u Ministarstvu, slijedom europske prakse nužno ga je unaprijediti jer ne zadovoljava standarde obaveznosti i ne ulazi u Eurydice statistiku obaveznog obrazovanja.

Zato je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU s osmogodišnjom obaveznom školom. Pritom, kao i BiH, ima tzv. part-time program predškole. Uvođenjem ful-time predškole Hrvatska cilja produljiti obavezno obrazovanje na devet godina.

Cilj je snažnije povezati rani i predškolski odgoj s osnovnoškolskim, pri čemu nam kao primjer mogu poslužiti Finska, Norveška i susjedna Slovenija, kažu u Ministarstvu. Naime, u Finskoj se nacionalni kurikulumi za rani predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje nadopunjuju, a Sloveniji su kurikulumi dječjih vrtića i oni školskih predmeta rezultat iste kurikularne reforme.

U Švedskoj, Finskoj, Litvi i Srbiji program predškole računa se kao početak obaveznog obrazovanja. Pritom u zemljama s punim opsegom predškole program traje značajno više od programa predškole u Hrvatskoj. U Finskoj predškola minimalno traje 700, u Litvi 640, a u Srbiji četiri sata dnevno devet mjeseci.

Po analizi ministarstva, u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Latviji, Nizozemskoj Poljskoj, Francuskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj početna dob za obavezno obrazovanja spuštena je na predškolsku razinu, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.