Hrvatska zaklada za znanost predstavila je u ponedjeljak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) uspostavne istraživačke projekte u okviru istoimenog programa kojem je cilj zadržati u Hrvatskoj što više mladih istraživača, a istodobno privući nadarene istraživače iz inozemstva
'Upravo ovakvi projekti korak su ka stvaranju vrhunske znanstvene zajednice u Hrvatskoj jer potiču izvrsnost, inovacije i iskustvo koji su put za napredovanje', istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić te dodao kako ovaj program stvara bazu izvrsnih znanstvenika.
vezane vijesti
Predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dario Vretenar naglasio je kako je posrijedi mehanizam koji mladima jamči da samostalno razvijaju karijeru. 'Ovo je također mogućnost da kroz ove projekte dođemo do europskih. Ovo je najbolji trening jer treba jako puno uložiti. Nadam se da će ovo biti poticaj da se prijavljuje što više mladih ljudi', rekao je te dodao kako je namjera na jednak način tretirati sva područja znanosti.
Program Uspostavni istraživački projekti pruža potporu osnivanju novih istraživačkih grupa mladih znanstvenika kako bi se ubrzala uspostava samostalnih istraživačkih karijera nakon stjecanja doktorata znanosti. Naime, program omogućava da mladi znanstvenici tijekom petogodišnjeg financiranja uspostave istraživačku grupu koja će se baviti inovativnim istraživačkim temama i svoj laboratorij ako je nužan za istraživanje.
Prijavljeno je više od 160 prijedloga, a ugovoreno 49 njih. Tako su u području biotehničkih znanosti odabrana dva projekta, a jedan od njih je 'Podpovršinski preferencijalni transportni procesi u poljoprivrednim padinskim tlima' docenta Vilima Filipovića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 'Pokrenuli smo ovaj projekt da uspostavimo opservatorij za praćenje promjena na poljoprivednom padinskom tlu, uspostavimo laboratorij za fiziku te odjel za modeliranje i obradu podataka', rekao je Filipović.
U području biomedicine i zdravstva ugovoreno je devet projekata, od kojih je projekt 'NGS analiza transkriptoma MAIT i ydT limfocita: fenotip, funkcija i raznolikost TCR klonova u podlozi razvoja vulgarne psorijaze', docentice Stane Tokić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku predstavljen u ponedjeljak.
Tokić je istaknula kako je psorijaza kronična upalna bolest kože koja zahvaća 1 do 3 posto populacije. U okviru projekta žele formirati biobanku tkiva, stanica i seruma oboljelih od psorijaze i zdravih ispitanika, što bi omogućilo pronalaz lijeka ili terapije za izlječenje. 'Današnja terapija je kratkog vijeka jer uklanja simptome, ali ne izlječuje bolest', istaknula je.
Tri projekta ugovorena su u području humanističkih znanosti, od kojih je jedan 'Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu' docenta Maria Katića sa Sveučilišta u Zadru koji će istraživati marijanska svetišta jadranskog prostora. Odabrana su hodočašća Gospa od Zečeva Ninu, Gospa od Sniga Kukljica, Kraljica ribara Piškera, Gospa od Tarca Kornati, Gospa od Škrpjela Perast.
U području prirodnih znanosti odabrano je 15 projekata, a jedan od njih je 'Algebre kvantnih struja i njihova teorija reprezentacija' docenta Slavena Kožića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u području tehničkih znanosti 13 od kojih je predstavljen projekt 'Prediktivno upravljanje dinamikom vozila' docenta Šandora Ileša s fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a u području društvenih sedam. Jedan od njih je projekt 'Vrijednost u zdravstvu: empirijska istraživanja i aplikacija' docentice Ane Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
'Tehnologija donosi učinkovitije terapije za izlječenje, ali su one vrlo skupe, pa se postavlja pitanje trošimo li proračun na učinkovit način', navele je Bobinac te dodala kako se ovaj projekt bavi pitanjem vrijednosti u zdravstvu, odnosno određivanjem prioriteta u sustavu financiranja zdravstva.
Najveći iznos financiranja po projektu je do 2.000.000 kuna, a za društvene i humanističke znanosti do 1.500.000 kuna po projektu.
