Oba su posljedica lociranja i likvidiranja Osame Bin Ladena na teritoriju Pakistana. Osim što je obznanio svijetu da je cijela operacija pomno skrivana od pakistanske obavještajne službe, SAD je na primjeru te države pokazao kako američki komandosi mogu upasti u skoro bilo koju zemlju na svijetu i smaknuti svog neprijatelja bez puno objašnjavanja lokalnoj javnosti. Pakistan nije član NATO saveza, niti je okupiran poput Iraka ili Afganistana.

U spomenutim okolnostima, dok službeni Islamabad optužuje Washington za grubo nepoštivanje suvereniteta, dodatni prizvuk dobila je činjenica da je, nakon ubojstva Bin Ladena, prvi međunarodni put pakistanskog predsjednika Asifa Ali Zardarija bio – u Rusiju.

Mediji komentiraju da je to ujedno prvi posjet pakistanskog čelnika Moskvi koji je bio neopterećen hladnoratovskim hipotekama i, štoviše, usmjeren na silnu ekonomsku suradnju u budućnosti. Podsjećamo, skoro cijele 80-te godine prošlog stoljeća Sovjetski Savez vojno je okupirao Afganistan i bezuspješno ratovao nastojeći održati tamošnji marksistički režim pod udarima mudžahedina (sponzoriranima od Pakistana, ali i od SAD-a).

Sada i Moskva i Islamabad žele savez te obostrano jačanje na relativno novom ‘oružju’ 21. stoljeća: energetici. Rusija kao najveći svjetski izvoznik zemnog plina sanja rutu koja dopire do Indije, države s milijardu stanovnika koja, kao i Kina, treba gorivo za planiranu gospodarsku ekspanziju. Lokalna verzija projekta Južni i Sjeverni potok zove se TAPI (Turkmenistan-Afganistan-Pakistan-Indija), a cijena njegove realizacije procijenjena je na 7,5 milijardi dolara. Rusija se ranije protivila tom projektu jer Turkmenistan joj je glavni srednjoazijski konkurent za tržišta južne Azije. No s obzirom da će tom, najgušće naseljenom dijelu svijeta, itekako trebati zemnog plina, spomenutim bi koridorom jednog dana lako mogla putovati i Gazpromova roba

Ako stavimo na stranu taktiziranje i pozicioniranje prema SAD-u, bilateralne odnose Rusije i Pakistana vjerojatno će i dalje opterećivati dvostruka igra koju u potonjoj zemlji vode obavještajne službe povezane s islamističkim teroristima. Rusija je veoma zainteresirana za njihovo iskorjenjivanje, jer joj se sjeverni Kavkaz pretvara u mali Afganistan.

Teze o povezanosti terorističkih ćelija na raznim frontovima dobile su novu potvrdu proteklog tjedna, kada su mediji javili da su lokalne službe u pakistanskom gradu Quetti ubile petero Čečena. Prvo se pisalo da su posrijedi bombaši-samoubojice iz redova Al Kaide, no po verzijama koje su uslijedile, ti ljudi u trenutku likvidacije nisu bili naoružani. Govore to, između ostalih, i Reutersovi izvori. Od ubijenih tri su bile žene, a neki svjedoci tvrde da su se pokušavale predati.

U tako kaotičnim društvenim i medijskim prilikama, kada SAD poduzima tajanstvene akcije u državi čije tajne službe spletkare po tko zna čijim sve kanalima, teško je steći čak i površan dojam tko vuče konce pojedinih terorističkih napada, i zašto. Teoretičari zavjera dobili su novu, vrlo stimulativnu eru... Istovremeno, moskovski i islamabadski lideri mogu se izgrliti i vedro zaključivati da je Hladni rat odavno gotov. No kao njegov modificirani nastavak sve više se nameće globalni terorizam, skupa s vojno-propagandnim metodama država koje protiv njega ratuju.