Nacionalna meteorološka služba Météo France izvijestila je da je aktualno vrijeme karakteristično za sredinu travnja. Zabrinjava i to što je na planinama manje snijega nego inače u ovo doba godine, a topljenje snijega do ožujka ključno je za obnovu zaliha podzemnih voda. Osim toga, Francuska je već 12 mjeseci zaredom toplija od prosjeka.

Ministar ekološke tranzicije Christophe Béchu proglasio je 'stanje pripravnosti' u Francuskoj i najavio da će se u četvrtak održati izvanredni stručni sastanak zbog suše. U ponedjeljak slijede susresti sa svim regionalnim čelnicima kako bi se detektiralo stanje na terenu. Od ožujka bi na snagu mogle stupiti i prve restriktivne mjere u potrošnji vode kako bi se izbjegla ljetošnja 'katastrofalna situacija', potvrdio je ministar, pozivajući već sada sugrađane da se suzdrže od nepotrebne potrošnje, kakvom se smatra punjenje bazena.

Podzemne vode posebno zabrinjavaju klimatologe jer njihova zaliha već sada kasni dva mjeseca u smislu punjenja, kazao je ministar Béchu. 'To je nadoknadivo, ali treba nam kišni ožujak', dodao je.

Zabrinuti su i poljoprivrednici, a ministar ih nastoji umiriti te najavljuje da će u idućim danima predstaviti nove mjere za potrošnju vode. Između ostalog, u ovom segmentu on želi postići veću iskoristivost otpadnih voda. U svakom slučaju, baš kao što je to bilo s grijanjem u energetskoj krizi ove zime, budući plan za vodu računat će na 'trezvenost' Francuza kada je u pitanju potrošnja vode za piće.

Izostanak kiše u Francuskoj uglavnom je povezan s anticiklonalnim uvjetima od kraja siječnja, a koji su djelovali kao 'neka vrsta štita' protiv oborina, objašnjava klimatolog Simon Mittelberger iz službe Météo France. No mimo aktualnog stanja, zabrinjava ponavljanje fenomena i uvjeta, ilustriranih predviđanjima UN-ovih stručnjaka o globalnom zatopljenju uslijed ljudskih aktivnosti - iako stručnjaci ovu specifičnu sušu još nisu pripisali klimatskim promjenama.

Što god se dogodilo, 'veljača 2023. trebala bi završiti s manjkom oborina od više od 50 posto, čime bi postala jedna od najsušnijih veljača ikada zabilježenih od početka mjerenja 1959. godine', objavio je Météo France.

Tijekom dosadašnje zime, od prosinca do 20. veljače, većina francuskih regija bilježi manjak oborina u odnosu na normalu. Posebno se to odnosi na Occitàniju, osobito departman Pyrénées-Atlantiques. Tlo je već pogođeno intenzivnom sušom prošlog ljeta, a situacija za proljeće i ljeto uvelike će ovisiti o količini kiše koja će pasti sljedećih nekoliko tjedana.

'Poljoprivredna tla mogla bi se oporaviti ako padne puno kiše u ožujku i travnju. Ali za dublje podzemne vode vrlo je vjerojatno da se neće vratiti u normalu u cijeloj zemlji', zabrinut je agroklimatolog Serge Zaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters u petak, klimatske promjene doista su djelomično odgovorne za sušu koju su lani pretrpjele Francuska i nekoliko susjednih zemalja. To je rezultiralo izraženijim anomalijama atmosferskog tlaka te višim površinskim temperaturama. Ova dva elementa 'pogoršala su sušu, povećavajući pogođeno područje i potičući isušivanje tla evapotranspiracijom', pišu autori studije.

'Htjeli smo znati je li razmjer ove suše dio klimatske varijabilnosti ili bismo je doista mogli pripisati globalnom zatopljenju', kaže Davide Faranda, istraživač na CNRS-u i koautor ovog rada.

U Italiji upozorenje zbog male količine snijega u Alpama i potencijalne nove suše nakon lanjskog izvanrednog stanja dolazi u jeku prizora 'suhe' Venecije, u kojoj su poplave obično glavni problem, a sada se suočava s neuobičajeno niskim razinama mora koje onemogućuju gondolama, vodenim taksijima i vozilima hitne pomoći da plove nekim od njenih poznatih kanala. Za probleme u Veneciji okrivljuje se kombinacija čimbenika - nedostatak kiše, sustav visokog tlaka, pun Mjesec i morske struje.