Ankara je u ponedjeljak kombiniranim oklopno-zračnim udarima nastavila ofenzivu u području Afrina, a u kojoj mjeri je svijet zabrinut zbog nedavno pokrenute ofenzive turskih snaga na kurdsku enklavu na sjeveru Sirije, ponajviše govori to da će se, prema najavama, tim vojnim operacijama ovih dana baviti i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
Kako javljaju agencije, tursko ratno zrakoplovstvo u ponedjeljak ujutro počelo je sa zračnim udarima na području grada Afrina na sjeverozapadu Sirije, dok je istodobno turski premijer Binali Yildrim kazao kako je turska vojska oklopnjacima i kopneno ušla u istoimenu sirijsku pokrajinu Afrin, u kojoj većinu čine Kurdi.
Glasnogovornik kurdskih snaga Birusk Hasaka u ponedjeljak poslijepodne priopćio je kako su u tijeku žestoke borbe između Sirijskih demokratskih snaga, u čijem sastavu su kurdske postrojbe, i 'turskih okupacijskih postrojbi'.
vezane vijesti
Kurdi su, inače, u ponedjeljak ujutro uzvratili na ofenzivu pokrenutu iz Ankare bombardirajući turske gradove Kilis i Reyhanli, nakon čega je uslijedila odmazda turskih borbenih zrakoplova na kurdske položaje, a potom i udari iz topništva tijekom kojih su, prema turskim izvorima, uništena uporišta, skloništa te oružje kurdskih snaga.
Žestoke borbe dio su u subotu pokrenute opsežne vojne operacije nazvane Maslinova grančica, u okviru koje su izvršeni zračni napadi na snage Radničke stranke Kurdistana (PKK), kurdske milicije i Islamske države u sirijskoj pokrajini Afrin.
Posredovanje Moskve i Teherana
Glavna meta turske ofenzive je kurdska enklava Afrin na sjeveru Sirije, koja graniči s pokrajinom Idlib, u kojoj su smještene turske snage što nadziru jednu od četiri 'sigurne zone' u Siriji, a koje su stvorene uz podršku Rusije. Ankara je pritom iskoristila svoju vojnu nazočnost u tom području te je otvorila novu bojišnicu na jugoistoku Turske, odakle se novačio velik broj Kurda, koji su glavni američki saveznici u borbi protiv tzv. Islamske države. Pritom valja napomenuti kako turske snage u protukurdskim akcijama podržavaju i pripadnici Slobodne sirijske armije.
U jeku borbi turski premijer Binali Yildrim izjavio je kako Rusija 'nema ništa protiv' operacije turske vojske u području Afrina, istaknuvši pritom da Ankara podržava komunikaciju s Damaskom, uz posredovanje Moskve i Teherana.
'Radimo na otklanjanju zabrinutosti Irana, a Rusija nema ništa protiv', kazao je Yildrim.
No iz Moskve stižu drukčije poruke pa je tako član Odbora za sigurnost gornjeg doma ruskog parlamenta Franc Klincevič izjavio kako će Rusija podržati Damask te kako će tražiti u Ujedinjenim narodima da Turska obustavi vojne operacije.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je pak kako je Moskva sa zabrinutošću primila informaciju o turskom vojnom angažiranju u Afrinu te je pozvalo sve strane da pokažu suzdržanost. U priopćenju Moskve navodi se kako Rusija ostaje pri stavu o rješenju za sirijsku krizu koje je zasnovano na očuvanju sirijskog teritorijalnog integriteta i poštovanju suvereniteta te zemlje.
Istodobno je rusko ministarstvo obrane najavilo povlačenje svojih snaga raspoređenih blizu sirijskog grada Afrina, a kako bi se spriječile moguće provokacije i izbjegle prijetnje po ruske postrojbe na terenu. Stoga je ruska operativna skupina Središta za pomirenje zaraćenih strana i vojne policije s područja Afrina preseljena na područje Tel-Ađar.
U ponedjeljak se oglasio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazavši kako će operacija u Afrinu biti brzo okončana, upozorivši pritom prokurdsku oporbu da ne organizira prosvjede jer će u protivnom reagirati turske snage sigurnosti. Pritom je naglasio kako turske snage prate svaki korak Kurdistanske radničke stranke, ali i da će turske snage slomiti kurdsku miliciju, koja se, kako je naglasio, ne treba odveć oslanjati na pomoć Washingtona u borbi protiv Turske.
Erdoganovo prozivanje Washingtona
Da je tome tako, dokazuju i masovna uhićenja u Turskoj, u kojoj su u ponedjeljak uhićene 24 osobe koje se sumnjiče za širenje neprijateljske propagande, a najveći dio uhićen je u Istanbulu i Diyarbakiru.
Erdogan je, naime, rekao kako su neki turski saveznici Kurdima dali veliku pomoć i opremu. Iako nije precizirao o kojim je saveznicima riječ, pretpostavlja se da je aludirao na Sjedinjene Države.
I ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je u ponedjeljak kako Washington potiče separatizam među Kurdima te kako ih Sjedinjene Države obeshrabruju u mogućem dijalogu. Lavrov je istaknuo da Washington ne razumije situaciju u Siriji i da namjerno stvara provokacije, misleći pritom na američki prijedlog stvaranja graničnih snaga kurdskih Postrojbi za zaštitu naroda, na koje Turska gleda kao na terorističku skupinu.
Washington je pak pozvao sve strane na suzdržanost, ali pritom nije od Ankare tražio prekid vojnih operacija. Američki State Department poručio je Turskoj da se usredotoči na borbu protiv ekstremista tzv. Islamske države te je izrazio zabrinutost zbog stradavanja nevinih civila.
'Turska u sjevernoj Siriji ima legitiman razlog za zabrinutost zbog sigurnosti, ali sve je pod kontrolom', rekao je američki ministar obrane Jim Mattis.
Prema nekim informacijama s terena, Erdoganu nije na kraj pameti prekinuti ofenzivu, već namjerava zauzeti Mandžib nedaleko od Alepa, gdje se nalaze i američke snage.
Trenutno situacija na tursko-sirijskoj granici ponajviše ide na ruku preostalim dijelovima ISIL-a koji se ponovno aktivirao u području Idliba, a ionako zamršena situacija zakomplicirala se ulaskom turske vojske na područje u kojem sukobe vode bezbrojne frakcije, čime bi se dugotrajan sukob mogao produžiti, ali i dodatno ugroziti sigurnosna situacija na nestabilnom Bliskom istoku, kao i turski odnosi s najvažnijim saveznikom – Sjedinjenim Državama.
