Predsjednik Zoran Milanović odlučio je doprinijeti smirivanju napetosti na Bliskom istoku. Na marginama UN-ovog samita u New Yorku susreo se s predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, zanimajući se za razloge zbog kojih nije priznao Izrael, te je svom kolegi iz Teherana prenio uvjerenje da bi priznavanje židovske države pridonijelo smirivanju napetosti
Ukazujući na to da je za bolje razumijevanje među zemljama nužno imati razvijene kontakte i diplomatske odnose, pri čemu je od posebne važnosti međusobno priznavanje i uvažavanje, Milanović je naglasio i potrebu priznanja Kosova, čime bi se promovirao mir i međunarodni poredak u jugoistočnoj Europi.
'U ovom kriznom trenutku za međunarodnu zajednicu, kada je svjetski mir ozbiljno ugrožen, važno je voditi dijalog i tražiti područja međusobnog razumijevanja, pri čemu treba izbjegavati nametanje vlastitih vrijednosti', rekao je hrvatski predsjednik, a kojeg je Raisi pozvao u posjet Iranu.
U službenom priopćenju Ureda predsjednika nema ni riječi o kršenjima ljudskih prava, zapravo masovnim zločinima koje nad svojim građanima provodi režim u Iranu. Čini se da je Milanović propustio spočitnuti to predsjedniku zemlje koju posljednjih godinu dana potresaju masovni prosvjedi, nakon što je u zatočeništvu vjerske policije umrla mlada Mahsa Amini, navodno zatočena zbog otpora strogo propisanom pokrivanju žena. Uoči godišnjice njezine smrti Teheran je još postrožio pravila odijevanja i pojačao obračun s protivnicima, pa su zaredale smrtne kazne. Proteklog vikenda, dok su aktivisti širom Europe - u Londonu, Parizu, Berlinu, Rimu... - prosvjedovali protiv zločinačkog režima u Teheranu, iranske osuđenice na smrtnu kaznu zapalile su ženski odjel zatvora Karčak u blizini prijestolnice.
Na drugoj strani svijeta, u Los Angelesu, u kojem živi velika iranska zajednica s gotovo 138.000 ljudi, gradsko vijeće izglasalo je da će se raskrižje bulevara Westwood i avenije Rochester u spomen na stradalu Amini preimenovati u Women Life Freedom Square. SAD i Iran ne sukobljavaju se samo oko ljudskih prava, nego i oko nuklearnog programa, a iranski režim tvrdi da njihov raketni program služi upravo odvraćanju i odmazdi protiv potencijalnih neprijatelja. Osobito se zaoštrio sukob s Izraelom, pa je tako Teheran testirao raketu dometa 2000 kilometara u četvrtak, dva dana nakon što je zapovjednik izraelske vojske najavio moguću akciju zbog iranskog nuklearnog programa.
Dok Zapad u strahu od razvoja nuklearnog oružja, ali i odnosa Teherana i Moskve u jeku rata u Ukrajini, pojačava sankcije Iranu, Milanović se fokusira na odnose te zemlje s Izraelom. Odakle sad to i zašto bi iranski predsjednik uopće inicirao sastanak s Milanovićem, kako proizlazi iz priopćenja s Pantovčaka?
Politički i sigurnosni analitičar Denis Avdagić podsjeća da Hrvatska i Iran imaju povijest kvalitetnih diplomatskih odnosa, o čemu svjedoči i činjenica da u Teheranu postoji hrvatsko veleposlanstvo, za razliku od mnogih drugih krajeva svijeta. Međutim bilateralni odnosi donekle su se promijenili priključenjem Hrvatske ključnim zapadnim alijansama, Europskoj uniji i NATO-u.
Zašto se Milanović u cijelom nizu tema oko Irana dohvatio baš priznanja Izraela i bliskoistočne krize? Je li to baš odgovarajuća razina u ovom trenutku?
'Ako se i pokrene nekakva inicijativa u tom smislu, Hrvatska sigurno neće biti inicijator. Posve je neuobičajeno, na ovoj razini, da upravo predsjednik Hrvatske uputi takvu poruku. Znamo da ona neće imati značenje za Iran, ali očigledno je zapravo namijenjena nekoj drugoj publici. Upravo je na taj način i priopćena', ocjenjuje Avdagić.
'Pitanje je, naravno, tko je sad ta druga publika, radi li se o nekome tko je blizak ili zastupa interese ili lobije židovske države ili je to usmjereno samoj židovskoj državi. Možemo govoriti da postoje neke konekcije između Milorada Dodika, Zorana Milanovića i određenih interesa iz države Izrael, odnosno židovskih lobista i poduzetnika. Širok je dijapazon mogućnosti', navodi Avdagić, dodajući da nije jasno o čemu se ovdje radi, no ne treba isključiti ni to da je predsjednik Milanović 'vrlo lagan na jeziku', odnosno bez dlake na jeziku. Moguće je, dakle, da je u pitanju jednostavno trenutak koji je iskoristio kako bi izrekao ono što mu je na umu.
'Malo je onih koji znaju što je točno povod ovakvoj komunikaciji i ovakvom priopćenju koje sigurno neće biti pozdravljeno u Iranu, a vjerujem da u svakom slučaju ne škodi Izraelu', kazao je Avdagić.
Analitičar napominje da su te dvije zemlje u kontinuirano lošem odnosu otkako je aktualni režim na čelu Irana.
'Ako bi došlo do nekakvog smirivanja, to bi zapravo tražilo ili da dvije strane direktno sjednu za stol ili da tome posreduju velike sile kao što je SAD. Međutim nisam siguran da postoji bila kakva volja za takvo što, kako u Iranu, tako i u Izraelu. Bilo kakav spomen ovakvih ideja o priznavanju Izraela dolazi isključivo od zastupnika izraelskih lobija, onih kojima bi bilo u interesu da Iran prizna državu Izrael. U Iranu za takvo što nema ni želje, ni volje, ni interesa', definira Avdagić. Ističe da Iranu čak ide bolje nego što je to bilo donedavno.
'Svijet je u zaoštrenim međuodnosima zbog ruske agresije, Rusija je kupac iranskog naoružanja, odnosno bespilotnih letjelica koje koristi u Ukrajini, tu su i zemlje BRICS-a koje primaju Iran u svoje redove. Ne vidim da Iran misli da je u nepovoljnijoj situaciji nego što je bio do jučer, pa da bi im ovo eventualno zbog nekog razloga bilo potrebno', ukazuje Avdagić.
Podsjeća da je bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano izašao iz nuklearnog ugovora s Iranom, što je unazadilo odnose.
'Međutim činjenica je isto tako da je Iran nastavio sa svojim nuklearnim programom i otišao je mnogo dalje nego što se mislilo. U tom smislu izaziva interes, ali i veliku bojazan ne samo na Bliskom istoku. Nažalost, to se neće promijeniti, a najmanje u tome može postići jedna Hrvatska - moramo biti posve realni', sumira Avdagić.
Imajući u vidu činjenicu da se u priopćenju o susretu u New Yorku ne spominju ljudska prava, analitičar postavlja i pitanje je li Milanović solirao u odabiru tema.
'Zašto je uopće hrvatskom predsjedniku od svega toga bilo najvažnije spomenuti ono što je navedeno? Je li baš to bilo u ključnom hrvatskom interesu, je li to prethodno ispregovarano s Vladom ili je predsjednik odlučio diplomatski solirati, sam odlučujući ne samo kojim će putem ići Hrvatska, nego doslovno savjetujući drugim zemljama u ime Hrvatske kojim putem one trebaju ići', zaključuje Avdagić, dodajući da je predsjednik Milanović po svojoj funkciji i položaju napravio to u ime svih građana Hrvatske.