Jednosatna sjednice odbora prošla je u rješavanju nedoumica oko procedure jer su se članovi prvi put suočili s činjenicom da se na javni poziv javilo više kandidata, a oporba i lijeva i desna, inzistirala je da ih se sve mora saslušati i da moraju imati mogućnost postavljati im pitanja o njihovu programu.

Nikola Grmoja iz Mosta je čak zapitao ima li smisla ova rasprava jer je jasno da nitko od kandidata neće biti izabran bez dogovora predsjednika republike i premijera. Ocijenio je da ipak ima smisla jer je to prilika za raspravu o stanju u pravosuđu.

Predsjednik odbora SDP-ov Mišel Jakšić podržao je ideju da se saslušaju svi kandidati. Da bi dobar put bio ispitati sve prijavljene smatra i Sandra Benčić iz Kuba zeleno-lijevog bloka, a istaknula je da „smo dužni ispriku nekim kandidatima zato što su korišteni u dnevno-političkim obračunima“.

I čelnik SDP-a Peđa Grbin istaknuo je da zastupnicima treba omogućiti da ispitaju kandidate i tek onda utvrde stajalište. „Dat ćemo mišljenje o kandidatima za određenu funkciju bez da smo ih vidjeli, čuli i razgovarali o njihovim programima. Vladajući ili ne razumiju ili im nije stalo do parlamentarne procedure i prakse i vladavine prava u Hrvatskoj. Siguran sam da za neke kandidate ne znate ni kako izgledaju. Svašta“, kritizirao je Grbin.

„Gospodo, ovo vam nije Opći sabor HDZ-a pa da nam vi govorite kako da dižemo ruke, ovo je hrvatski parlament. Ako mislite da mi glasamo kako je vama došla ceduljica ili naputak, neće ići“, poručio je i Grmoja. Dodao je da je jako važno znati dijele li kandidati stavove zamjenika predsjednika Vrhovnog suda Marina Mrčele koji, kaže Grmoja, želi od sudaca napraviti bjeloglave supove koje nitko ni za što ne treba pitati.

'Sabor ne može samo tehnički odrađivati ovakve teme'

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta također je upozorio da je nemoguće dati mišljenje, a da se na sasluša kandidate i postave im se pitanja. „Kao Sabor moramo držati do sebe i ne samo tehnički odrađivati ovakve teme. Neophodno je dati informirano mišljenje i ako ga damo, bez da ispitamo kandidate, to bi bila teška blamaža“, naglasio je.

HDZ-ov Dražen Bošnjaković žali što su zbog atmosfere u društvu prikraćeni za kandidate koji bi mogli biti relevantni. Mnogi koji bi imali što za reći obeshrabreni su atmosferom i stavom 'ovo je moj kandidat', kazao je, aludirajući na inzistiranje predsjednika Zorana Milanovića na kandidaturi Zlate Đurđević, pročelnice Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Njegov stranački kolega i potpredsjednik odbora Krunoslav Katičić najprije je predlagao da se više nepotrebno ne oteže proces izbora predsjednika Vrhovnog suda. „HDZ predlaže da odbor zauzme stav da se ne daje pozitivno mišljenje nijednom kandidatu, kao što je to odlučila i Opća sjednica Vrhovnog suda“, kazao je. Međutim, nakon stanke za konzultacije pridružio se oporbenom zahtjevu da se održi još jedna sjednica na kojoj će se saslušati svi kandidati, što je potom i jednoglasno usvojeno.

Na sjednici je bila i Zlata Đurđević, kao vanjska članica odbora, koja je kazala da se odazvala na poziv za sjednicu i najavila da će je napustiti kada se bude o njoj razgovaralo.

Na ponovljeni javni poziv Državnog sudbenog vijeća za dužnost predsjednika/ce Vrhovnog suda javili su se, uz Đurđević, i Lana Peto Kujundžić, Šimo Savić, Snježana Rizvan i Boris Vuković.

Kandidata Saboru predlaže predsjednik republike, uz prethodno savjetodavno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda.