'Šima Krasić samo je djelomično radila svoj posao, a dio krivnje leži na Ministarstvu financija i carini', kazao je novinarima bivši predsjednik Stipe Mesić komentirajući ulogu glavne državne revizorice u slučaju 'kamioni' nakon predstavljanja knjige 'Doba ekonomske diplomacije', čiji je koautor uz Jasnu Plevnik
Na novinarski podsjetnik da državna revizija nije našla nepravilnosti u nabavci kamiona za MORH, Mesić je kazao da je Šima Krasić djelomično radila svoj posao.
'Šima Krasić je utvrdila nezakonite radnje u mnogim institucijama i na tome je stalo, i to zato što se nije išlo korak dalje, da kaže tko je u tim radnjama sudjelovao i da to proslijedi DORH-u, jer inače DORH, bez informacija, ne može djelovati', istaknuo je Mesić.
Naglasio je da je i njemu 'jedino bilo važno utvrditi da je posao s kamionima bio na granici kriminala i čija je to odgovornost'.
'Ništa drugo nisam tražio', naglasio je Mesić, ipak ne želeći komentirati nepravomoćnu presudu bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću. No podsjetio je da je Rončević njegove zahtjeve za istragom nazivao 'igrokazom jednog predsjedničkog kandidata'.
Na novinarsko inzistiranje koga još smatra odgovornim u aferi 'kamioni', Mesić je kazao: 'Šima Krasić samo je djelomično radila svoj posao, a dio krivnje leži na Ministarstvu financija i carini. Ima tu puno odgovornih.
Međutim, Mesić je istaknuo i da na nije na njemu da odlučuje hoće li Krasić ili neće odstupiti s dužnosti. 'Na drugim je institucijama da to odluče, tu je i u pitanju regulativa. Ako je Krasnić morala utvrditi nezakonitosti u djelovanju institucija, onda je trebalo odrediti i drugi korak, tko će to razriješiti'.
'SMIJEŠNI BANDIĆ NA TREĆEM PUTU'
Novinare je zanimalo i kako Mesić gleda na najave zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da će izaći na izbore kao tzv. treći put, na što je rekao da su upitne ozbiljnosti. 'Kad vidite neke gradonačelnike koji smiješno djeluju, teško je vjerovati da oni nešto mogu učiniti na trećem putu', kazao je Mesić, a na temu svojeg trećeg puta rekao da je 'on već tamo, u mirovini'.
'DODIKOV POZIV SU PRIČE ZA MALU DJECU'
Osvrnuo se i na poziv Hrvatima i Bošnjacima da se vrate u Republiku Srpsku, koji je jučer u Banjoj Luci uputio predsjednik RS-a Milorad Dodik, jamčeći im sigurnost: 'Od Republike Srpske očekujem da njezini vođe shvate da se granice ne mogu mijenjati, da je arhitektura našeg prostora završena, a poziv Milorada Dodika Hrvatima i Bošnjacima da se vrate za mene je priča za malu djecu, i to sve dok on (Dodik) ne osigura sredstva u budžetu RS-a za povratak Hrvata, kao što je to učinila Hrvatska za povratak Srba.'
'Dodik kaže neka se ljudi vrate i slaže se da Hrvatska gradi kuće Hrvatima u Bosni, a ne kaže da će on osigurati sredstva u budžetu da se vrate Hrvati i Bošnjaci. Kao što Hrvatska u svom budžetu osigurava sredstva za povratak Srba, tako i on mora osigurati sredstva za povratak Hrvata, a ne pričati priče', zaključio je Mesić.
'INVESTICIJE TREBA PRIVUĆI POREZNIM OLAKŠICAMA'
S obzirom da je predstavljao knjigu 'Doba ekonomske diplomacije', čiji je koautor s Jasnom Plevnik, Mesić nije mogao izbjeći komentirati gospodarske projekte kojima premijerka Jadranka Kosor nastoji privući strane investitore.
Mesić je istaknuo da bi 'ti projekti mogli pomoći kad bi Hrvatska imala strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva, ali ako nudimo samo projekte, a nemamo regulativu koja će omogućiti da se ti projekti realiziraju, onda neće biti koristi'.
Bivši predsjednik smatra da je 'potencijalnim investitorima nužno omogućiti olakšice, tako da ne plaćaju porez ako dobit ponovno investiraju u proizvodnju. Sabor mora promijeniti regulativu tako da onaj tko ulaže u Hrvatsku i reinvestira u njoj na to ne plaća porez, da bi bio motiviran'.
'HRVATSKA JE IZNENAĐUJUĆE BOGATA ZEMLJA S OBZIROM NA TO KOLIKO JU PLJAČKAJU'
U kontekstu oporavka, a onda i daljnjeg rasta Mesić je iskoristio priliku naglasiti tematiku knjige – doba ekonomske diplomacije, pri čemu je ponovio da ‘zadatak diplomacije nije sklapati poslove, već gospodarstvenicima za to otvarati vrata’.
Također, podsjetio je na neiskorišteni potencijal koji se krije u zemljama ‘nesvrstanih’, čiji su mnogi ljudi, pa i predsjednici parlamenata i vlada, studirali ovdje u vrijeme bivše Jugoslavije.
‘Osim toga, kad vani kažete Tito i Dubrovačka republika, odmah se drugačije ponašau prema vama i to treba iskoristiti, a ne da oko toga nekako vlada zavjet šutnje’, zaključio je Mesić.
Teoretičarka vanjske politike i procesa globalizacije Jasna Plevnik istaknula je da bi ‘hrvatska politička elita svoju ekonomsku diplomaciju trebala nadograditi na onu koju je vodio Mesić’.
‘Kao predsjednik otvarao sam ona tržišta gdje je Hrvatska već bila prepoznata, gdje je bila brand. U tome sam koristio i činjenicu da su nesvrstane zemlje Hrvatsku prepoznavale kroz ime Josipa Broza Tita. Zato sam se uputio u nesvrstane zemlje, zato sam išao u Libiju, a svi su me napali’, kazao je Mesić.
Naglasio je da ‘Hrvatska može učiniti puno, a za to je potrebna jedna nova industrijalizacija nakon što je prijašnja hrvatska industrija uništena i to zbog poruke da Hrvatska mora imati 200 bogatih obitelji, a da će one generirati nekakav razvoj’.
‘To se jasno nije dogodilo, one su generirale svoje bogaćenje i pljačku ove Hrvatske, a ja se usudim reći da je ova zemlja iznenađujuće bogata ako se pljačka već 20 godina i još je ostalo za pljačku’, zaključio je Mesić.