U telefonskoj izjavi iz Budimpešte za Dnevnik 3 HTV-a kazao je da će na postupak pred sudom u BiH, koji će se voditi za Purdinu izručenje Srbiji, sasvim sigurno utjecati dokazi koje je proveo DORH.

Srbija je od Bosne i Hercegovine danas zatražila izručenje vukovarskog branitelja Tihomira Purde, izjavio je srbijanski zamjenik tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić, čiju izjavu prenosi beogradski B92.

Prema zahtjevu Srbije, sud BiH Purdi je produljio ekstradicijski pritvor za još 22 dana, izvijestio je je HTV.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku ranije je odlučilo da nema osnovane sumnje za pokretanje istrage protiv Purde, a njegov odvjetnik u Hrvatskoj Krešimir Krsnik tportalu je danas rekao da je to najpovoljniji mogući ishod za njegova branjenika.

'Sve ono za što srbijansko tužiteljstvo tvrdi da je Purda počinio dogodilo se na području Republike Hrvatske. Dakle, ovdje su dokazi i svjedoci. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku u nekoliko dana provelo je vrlo ozbiljnu istragu. Ispitano je 30 svjedoka i utvrđeno da ne postoje elementi za pokretanje istrage protiv Tihomira Purde. Sve to dostavljeno je srbijanskom tužiteljstvu i to je najbolji mogući ishod za Purdu', rekao je Krsnik tportalu.

Krsnik smatra da bi se srbijansko tužiteljstvo osramotilo ako bi povjerovalo informacijama suprotnim onima koje je u ovom slučaju prikupilo hrvatsko pravosuđe. 'Mjesto eventualnog počinjenja zločina, dokazi i svjedoci nalaze se u Hrvatskoj, a sve informacije o tome prikupilo je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku koje je donijelo odluku da ne pokrene istragu. Odluka suprotna tome bila bi ulazak u politiku', ustvrdio je Krsnik.

Purdin odvjetnik kaže da nije točno da je Hrvatska svojom odlukom digla ruke od slučaja.

Na pitanje tportala zašto je srbijansko tužiteljstvo zatražilo Purdino izručenje iz BiH, u Ministarstvu pravosuđa kažu da hrvatska odluka ne obavezuje srbijansku stranu.

'Prema Sporazumu o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ustupanje dokaza između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije ne podrazumijeva odustajanje od kaznenog progona', navodi glasnogovornica Vesna Dovranić u odgovoru na naše pitanje.

Prema tom sporazumu potpisanom 2006. godine između DORH-a i Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije, svako od ovih tijela procjenjuje postojanje osnovane sumnje za pokretanje kaznenog postupka u skladu s nacionalnim kazneno-postupovnim pravom i praksom.

Osim ovog sporazuma, dvije zemlje lani u lipnju potpisale su i Sporazum o međusobnom izručenju svojih državljana okrivljenih i osuđenih za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije.