Vijeće za obranu na sjednici održanoj u utorak preporučilo je Vladi donošenje odluke o sklapanju ugovora o nabavci novih borbenih aviona. Izbor je pao na 12 rabljenih izraelskih F-16 Barak jer su oko 400 milijuna eura jeftiniji od švedskih Gripena. Iako konačnu odluku treba donijeti Vlada preporukom Vijeća za obranu u kojem sjede svi najviši državni dužnosnici u zemlji stvar je praktički riješena.
Stručni tim Ministarstva obrane Republike Hrvatske za provedbu pripremnih radnji oko nabave višenamjenskog borbenog aviona prezentirao je članovima Vijeća za obranu Studiju izvodljivosti, priopćeno je iz Vlade nakon sastanka Vijeća.
U skladu s izlaganjem Stručnog tima, Vijeće za obrani je prihvatilo mišljenje i preporuke kako je najpovoljnija ponuda za višenamjenski borbeni avion ponuda Države Izrael, te je dalo preporuku Vladi Republike Hrvatske za donošenje Odluke o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona.
vezane vijesti
Članovi Vijeća za obranu su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grbar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar financija Zdravko Marić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Mirko Šundov, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora Igor Dragovan i savjetnik Predsjednice Republike obrane Vlado Galić.
Prethodno je Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 14. prosinca 2017. dao jednoglasno pozitivno mišljenje za projekt opremanja Oružanih snaga RH višenamjenskim borbenim avionima.
Također, Vijeće za obranu prihvatilo je tekst nacrta Strateškog pregleda obrane i dalo preporuku Ministarstvu obrane za pokretanje procedure donošenja Strateškog pregleda obrane.
"Ovo je zahtjevna odluka koju su brojne vlade i političke garniture do sada odgađale. Na prošlogodišnjoj sjednici Vijeća za obranu donijeli smo odluku da krenemo u ovaj proces. On je napravljen prema pravilima struke i sukladno hrvatskim zakonima. Sada slijedi njezina realizacija, a vodimo računa da smo za to planirali sredstva i u državnom proračunu", izjavio je Plenković nakon sjednice Vijeća.
Plenković je kazao i da je dogovoreno da se uskoro napravi i prezentacija za zainteresiranu javnost na kojoj će se obrazložiti zašto je izbor baš pao na izraelske zrakoplove.
Nadovezujući se na današnju izjavu predsjednice, istaknuo je kako bi, da je Hrvatska ekonomski snažnija, mogla odabrati ponudu koja je puno skuplja.
'Ja bih najradije kupila novi Mercedes, ali onda si ne mogu priuštiti ni hranu ni mnoge druge stvari. Dakle, moramo biti racionalni u u toj odluci', kazala je u utorak u Karlovcu predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović odgovarajući na upit o kupnji borbenih zrakoplova.
Odlukom da se nabave izraelski F-16 okončana je višegodišnja trakavica u kojoj se pokušavala pronaći zamjena za dotrajale MiG-ove. Pronađena je u 25 godina starim izraelskih avionima.
Razmatrale su se ponude Grčke, Izraela i SAD-a, koji su nudili razne inačice borbenog aviona F-16, te Švedske, koja se na natječaj javila s avionom JAS-39 Gripen. Odluka je pala na Izraelce, kako smo rekli, jer su bili najjeftiniji.
No stručnjaci smatraju da dugoročno taj izbor zapravo nije najjeftinija opacija jer će se na održavanje utrošiti znatna količina novca što ne bi biklo slučaj s novim zrakoplovima.
Ministar obrane Damir Krstičević je više puta naglasio da su ključni parametri za odabir novog čuvara našeg neba, osim karakteristika i sposobnosti aviona, međudržavni sporazum, cijena i paket gospodarske suradnje, dodajući pritom kako je rok za nabavu letjelica 2020. godina, kada Hrvatska prvi put bude predsjedala Europskom unijom i kada će se slaviti 25. godišnjica Oluje.
Do 2020. godine na našem nebu trebala bi se pojaviti prva dva zrakoplova iz jedne od dviju ponuda, dok bi se idućih šest zrakoplova nabavilo godinu kasnije, a 2022. još četiri, čime bi se kompletirala lovačka eskadrila od ukupno dvanaest zrakoplova.
Pri odlučivanju o nabavi, između četiriju ponuda (švedski Gripen, američki F-16 Block te grčki F-16) ključna je bila cijena budući Hrvatska nema dovoljno novca za nabavu novih zrakoplova, odnosno kupnju zrakoplova koje bi trebalo dodatno modernizirati. Uz zrakoplove u paketu izraelske ponude se nabavljaju i dva simulatora i borbena obuka pilota i osoblja za održavanje kao i opremanje zrakoplova naoružanjem.
Planirano je da bi eksploatacija tih zrakoplova trajala do 30 godina. U prilog nabavi izraelskih F-16 navodila se činjenica da je provjeren u ratnim uvjetima te da iza ponude za kupnju zrakoplova stoji izraelska država. Također, isticano je da se u procesu nabave borbenih zrakoplova traži strateški partner koji će Hrvatskoj dati operativno iskustvo i iskustvo održavanja zrakoplova i logistike.
Prvi izraelski F-16 Barak (Barak na hebrejskom znači svjetlost), prema najavama, mogao bi se na hrvatskom nebu pojaviti u ljeto 2020., a cijela eskadrila do 2022.
F-16 je američki višenamjenski borbeni zrakoplov četvrte generacije, a njegova iznimna prilagodljivost se smatra jednim od glavnih razloga što je uspješno izvezen u 24 zemlje. Također se smatra jednim od najsigurnijih lovaca na svijetu. F-16 je i najuspješniji izvozni lovac zapada, s više od 4000 proizvedenih zrakoplova i lovac je za blisku zračnu borbu.
