Da će odluka Ustavnoga suda u slučaju Travaš imati dalekosežne posljedice, postalo je jasno još kad je Omejec prošlog mjeseca najavila da će ustavni suci javno raspravljati o tom slučaju jer je presedan da se na javnoj sjednici raspravlja o ustavnoj tužbi nekog građanina zbog pritužbe na kršenje njegovih prava. Dosad je to, naime, bilo rezervirano samo za prijedloge ocjene ustavnosti zakona.

Podsjetimo, Petar Travaš dobio je 2006. godine 'osobno uvjetovan otkaz' mjesta vjeroučitelja u Hotelijersko-turističkoj školi i Gimnaziji u Opatiji jer su mu katehetski uredi Hrvatske biskupske konferencije i Riječke nadbiskupije ukinuli kanonski mandat, koji je na temelju ugovora sa Svetom Stolicom kao svojevrsna 'crkvena licenca' nužan za predavanje vjeronauka, pa su mu škole morale dati otkaz. Mandat mu je, pak, ukinut jer je sklopio civilni brak prije nego što je dobio rastavu prvog braka sklopljenog u crkvi, što se, prema crkvenom nauku, kosi s ćudoređem za koje tvrde da ga promoviraju, a isto bi trebao činiti i vjeroučitelj vlastitim primjerom. Travašu je traženo drugo radno mjesto u školi na kojemu bi mogao dalje raditi, ali ono nije pronađeno iz razloga njegove neodgovarajuće stručne spreme s obzirom da nije bio kvalificiran predavati nijedan drugi predmet osim vjeronauka, a za predavanjem etike nije bilo potrebe jer je na tom mjestu već radila druga osoba.

Travaš, međutim, smatra da su mu odlukama škola i sudova povrijeđena temeljna ljudska prava, ponajprije ono na obiteljski život, pa je nakon dosadašnje izgubljene prvostupanjske i drugostupanjske te bitke na Vrhovnom sudu, pravdu odlučio potražiti na Ustavnom sudu. Prije toga žalio se mnogim državnim institucijama, a u medijima je tvrdio da je jedina osoba u Hrvatskoj koja je izgubila posao zbog stupanja u brak, čime je diskriminiran. 

Ono o čemu će Ustavni sud odlučivati u ovom slučaju odnosi se na to je li u njemu došlo do pravilne interpretacije i primjene međunarodnog ugovora potpisanog sa Svetom Stolicom, koji je pravno iznad hrvatskih zakona, u skladu s hrvatskim Ustavom. Naglasila je to i Omejec, istaknuvši pritom da Ustavni sud, s obzirom da nije nadležan za to, neće odlučivati o ustavnosti ugovora potpisanog s Vatikanom. Kako bi ustavni suci dobili uvid u stanje stvari, održana je javna stručna rasprava jer odluka, kako je na samom početku istaknula, prelazi značenje pojedinačnog slučaja.

'ZA CRKVU JAVNA SABLAZAN, DRŽAVA EGZEKUTOR'

'Samim tim što postajete vjeroučitelj, postajete crkvena svojina, a država to zanemaruje. Postoje godišnja izvješća o podobnosti pojedinog vjeroučitelja koje primaju biskupi i prema njima odlučuju je li ćudoredan ili ne. Anonimne prijave se pomno provjeravaju, a sa župnikom valja biti u dobrim odnosima. Život vjeroučitelja strogo je kontroliran, u izvještajima se pomno ispituje kakvu glazbu sluša, idu li na jogu, redovno na mise i duhovne vježbe i slično', ustvrdio je Travaš pred ustavnim sucima.

Smatra da nema načina da crpi svoja prava iz zakona o radu, koji je prekršen mu je otkazom, kao i zakon o ravnopravnosti spolova te obiteljski zakon. 'Veliki problem je da je danas u Hrvatskoj odnos Crkve i države na srednjovjekovnoj razini. Ja sam za crkvu javna sablazan, a država je izvršila moju egzekuciju', kazao je Travaš. Podsjetio je da je posljednjih pet godina nezaposlen i tvrdi da mu je crkva jedino ponudila posao na benzinskoj pumpi te da od 2003. godine, otkad traži poništenje crkvenog braka, nije ga dobio. 'Ovo je poruka drugima da šute i lažu i da se ne igraju mandatom. Tražim dostojanstvo i pravdu za svoju obitelj', zaključio je Travaš.

'Formalno je ovdje sve u redu, ali privatni život ne bi trebao utjecati na radni odnos i ugovor o radu, a svi bi radnici trebali biti jednaki u pravima i nitko ne bi trebao snositi posljedice zbog bračne situacije', kazao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman, koji smatra da bi trebalo razmisliti o reinterpretaciji ugovora sa Svetom Stolicom.

Takvo mišljenje ne dijeli Franjo Dubrović, tajnik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama, koji je istaknuo da je 'Travaš najprije dobio mandat od biskupa, pa tek bez javnog natječaja sklopio ugovor sukladno ZOR-u; prihvatio je sve uvjete, znao je koliko dobiva i koliko gubi, pa zato nema povrede zakonskih prava'. Dubroviću se 'dogodila' i kako ju je ocijenila Omejec, 'neprimjerena opaska' kojom je uplitanje u crkvene poslove i pravo usporedio s (ne)miješanjem generala u politiku koji su zbog toga morali u mirovinu'.

Da je 'Travašu biskup Ivan Devčić opozvao mandat sukladno kanonskom pravu, jer je jedan od kriterija ćudoređe s obzirom na to da vjeroučitelji služe crkvi i društvu i moraju zastupati vrijednosti crkve i na predavanjima i u životu', istaknuo je predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije Ivica Pažin, koji je Travašu prigovorio što 'nije iskoristio pravo na žalbu sukladno kanonskom pravu', dodavši da mu 'nitko ne brani pravo na brak jer je neometano sklopio civilni brak': 'Osim toga, u 20 je godina opozvano 20 vjeroučitelja od kojih je nekolicina bila u sličnoj situaciji, a nitko se nije žalio.'

'I općinski, i županijski, i vrhovni sud utvrdili su da Travaš nije dobio otkaz zbog bračnog stanja, nego opoziva kanonskog mandata koji je biskup dao prema svojoj diskrecionoj ocjeni, a o čemu mi ovdje ne možemo raspravljati', nadovezao se punomoćnik riječke nadbiskupije, ogulinski odvjetnik Hrvoje Bičanić.

Da nema jamstva da bi se isključenjem Travaša poboljšalo predavanje vjeronauka, upozorila je, kao i na 'Travaševu diskriminaciju, jer se ovdje ne radi o religijskoj instituciji', pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik.

'Vrhovni sud je povrijedio pravo na pravično suđenje jer nisu ulazili u meritum stvari', smatra Ivan Padjen s Katedre za teoriju prava i države, filozofiju prava. Ljudska prava i javnu politiku Pravnog fakulteta u Rijeci. Upozorio je da 'ovdje postoji zajednički poredak RH i Vatikana kad već postoje potpisani ugovori', no on smatra da bi Ustavni sud mogao i o njima odlučivati kao što je bilo u slučaju Španjolske gdje je donijet poseban zakon koji regulira status u sličnim slučajevima kao Travaševom'. I Padjenu se, opet prema ocjeni Omejec, omakla 'neprimjerena opaska o domaćem pravnom sistemu', i to kad je izjavio da se 'svi sad ponašaju kao da se dogodilo nešto strašno u ovom slučaju, a nije, barem ne kao u slučaju toga da u našem pravnom sistemu vlada potpuni kaos. Ako Hrvatska neće moći urediti odnose s Crkvom koja joj je navodno bliska, neće moći ni odnose s velikim bankarskim sustavima'.

'U RALJAMA INSTITUCIJSKE GIGANTOMAFIJE'

'Ovdje je riječ o situaciji gdje jedna vjerska zajednica nadzakonskom snagom uređuje zakonska prava, o suverenitetu unutar suvereniteta', upozorio je Žarko Puhovski s Odsjeka za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji smatra da su 'dvije nadležnosti, od kojih je jedna sporna, u sukobu. Premda se neki pozivaju na tradiciju, i običaji se odlukama mijenjaju', zaključio je Puhovski, dodajući da je ovdje 'institucijska gigantomafija povrijedila jednom čovjeku njegova prava na jednakost i socijalnu pravdu'.

Da su moguće dodatne odredbe kojima se ipak moglo pripomoći ubuduće u sličnim slučajevima, ali da ovdje nije riječ o povredi prava, smatra Josip Šalković s Katedre za kanonsko pravo Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

'Kad već postoji i može postojati poredak unutar poretka, onda to treba urediti', istaknuo je Padjen, koji je podsjetio na potrebu preispitivanja postojanja župnoga i vjeronauka u školama, a podsjetio je i na dvostruka mjerila i relativnost strogoće, naime, kako je primjetio: 'Crkva je vrlo široke ruke kad je riječ o ćudoređu u redovima svojih službenika svećenika.'