'Istina, bili smo zainteresirani za to ulaganje, prvenstveno zbog lokacije, no više nismo. Odustali smo od tog projekta zbog kompliciranih odnosa između države i županije. Taj model javno-privatnog partnerstva nam ne odgovara. Smatramo da bi to okljaštrilo projekt', izjavio nam je prof. dr. Nikica Gabrić, dodajući kako interes za rovinjsku bolnicu nije imao nikakve veze s politikom niti s njegovim rodbinskim vezama u Rovinju, o čemu se, kaže, svašta pisalo u medijima.

Rovinjska bolnica sa stoljetnom reputacijom lječilišta za koštane bolesti, s poviješću koja se proteže još iz doba Austro-Ugarske, ima i odličnu lokaciju. Naime bolnički kompleks obuhvaća 20-ak hektara atraktivnog rovinjskog priobalja u predjelu San Pelagio u sjevernom dijelu luke Valdibora. Izgrađena 1888. pod pokroviteljstvom Marije Terezije, bolnica je od osnutka primala pacijente iz Austrije, Njemačke, Rusije..., no danas je pred propadanjem - sa zastarjelom medicinskom opremom i nužnim znatnim ulaganjem u obnovu zgrada. Tek ljetnih mjeseci obnovljeni paviljon koriste austrijski pacijenti temeljem ugovora o dugoročnoj suradnji s AUW-om (Allgemeine Unfallversicherungsanstalt Wien), austrijskom osiguravajućom tvrtkom, što je možda i recept za buduću profitabilnost.

Naime, kako je prilikom lanjskog posjeta istaknuo Gabrić, ulaskom u EU Hrvatska bi stranim osiguravajućim društvima mogla ponuditi kvalitetnu uslugu za njihove pacijente po dvostruko nižoj cijeni od one koju imaju u svojim zemljama. S ciljem razvoja zdravstvenog turizma predstavnici privatnih klinika osnovali su Klaster Zdravlje.

Prof. dr.sc. Gabrić od ideje nije odustao, samo što ga Rovinj više ne zanima. ‘Krenuli smo s Klasterom Zdravlje, prvo mjesto će biti Zagreb, a zatim ćemo ići na Jadran’, veli nam Gabrić, pojašnjavajući kako smatra da je projekt ulaganja u obnovu rovinjske bolnice, za koju će se na međunarodnom natječaju tražiti partneri u privatno-javnoj investiciji, kompliciran.

Kako napominje predsjednik Upravnog vijeća rovinjske bolnice Valerio Drandić, projekt zahtijeva ulaganje od oko 70 milijuna eura, a u protivnom morat će se zatvoriti za nekoliko godina.

'Napominjemo da je još za vrijeme ministra Hebranga ova bolnica svedena na minimum kapaciteta, odnosno na svega 36 ugovorenih kreveta i ambulantu, s jasnom naznakom da s obzirom na postojanje bliske lovranske ortopedske bolnice država nema namjere ulagati u rovinjsku bolnicu. Isto stajalište zastupa i današnje Ministarstvo zdravlja, uz to da je ono dodatno potencirano zbog velikih financijskih teškoća zdravstvenog sektora da održava uredno poslovanje zdravstvenog sustava', kaže Drandić. Dodaje da je prije godinu dana, poslije raspisanog natječaja, Ministarstvo regionalnog razvoja odobrilo sredstva iz europskih fondova za tehničku pomoć bolnici Prim. dr. Martin Horvat u Rovinju putem Istarske županije. Sredstva su namijenjena studijama i tehničkoj dokumentaciji kako bi se stvorili preduvjeti za kandidiranje navedenog projekta – Centra zdravstvenog turizma - za sredstva iz strukturnih fondova EU-a.

'Tehnička pomoć u tijeku je i već su odrađene prve tri faze. Naravno da će bolnica za cijeli program, za koji postoji procjena potrebnog ulaganja od gotovo 70 milijuna eura, morati osigurati i strateškog partnera, jer iz strukturnih fondova neće moći biti zadovoljene sve potrebe, a proračunskih sredstava za tako velik projekt nemaju ni grad, ni županija, ni država. Navedenim projektom predviđa se više nego udvostručiti današnji broj zaposlenih te mnogostruko povećati prihode bolnice, a istovremeno zadržati dio kapaciteta pod ugovorom s HZZO-om u službi građana Rovinja i Istre. Taj pristup realizaciji navedenog projekta jedini je realan pristup i jedini jamči spas za ovu prelijepu lokaciju od 20 hektara obale i 20.000 kvadratnih metara građevina iz austrougarskog doba. S druge strane, ne pristupi li se ulaganju u naredne tri do četiri godine, sadašnji će loši uvjeti rada postati nemogući i bolnica će se dovesti na sam prag zatvaranja', zaključuje Drandić.