Svi su čuli za institut skrbništva pod kojim je bila pop zvijezda Britney Spears. Vrlo sličan institut postoji i u Hrvatskoj. Oduzimanje poslovne sposobnosti nedavno je spomenuto u drami koja se događa s književnikom Predragom Raosom. Istražili smo što je to oduzimanje poslovne sposobnosti, koliko je često u Hrvatskoj, ali i koliko se često zloupotrebljava
'Strah me da mi se možda ne sprema oduzimanje poslovne sposobnosti, što bi onda imalo konkretne posljedice za mene i moju imovinu', kazao je književnik Predrag Raos, a koji je nedavno prisilno hospitaliziran. Bude li mu doista oduzeta poslovna sposobnost, Raos će biti samo jedan od tisuće onih u Hrvatskoj koji se nalaze u sličnoj situaciji, stoga smo odgovore na pitanja o detaljima tog instituta potražili kod stručnjaka.
'Oduzimanje poslovne sposobnosti pokreće se kad osoba zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti se o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se', pojašnjava za tportal Branka Rešetar, redovita profesorica na Katedri za građansko i obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku.
vezane vijesti
Postupak oduzimanja poslovne sposobnosti, pojašnjava nam Rešetar, može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja. Sud je taj koji donosi odluku o djelomičnom ili potpunom lišenju poslovne sposobnosti nakon mišljenja liječnika vještaka.
Broj odraslih osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost u posljednjih nekoliko godina je u porastu. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 2016. godine bilo je 17.178 odraslih osoba kojima je bila oduzeta poslovna sposobnost, a 2017. uslijedio je velik porast na njih 17.918. Sljedeće godine onih kojima je oduzeta poslovna sposobnost bilo je 18.037, 2019. bilo ih je 18.500 dok je ta brojka 2020. godine narasla na gotovo 19 tisuća osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost.
Djelomično ili potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti
Osoba koja je u potpunosti lišena poslovne sposobnosti ne može sklapati pravne poslove, poduzimati pravne radnje, raspolagati svojom imovinom i prihodima, već to u njezino ime i za njezin račun čini skrbnik u dogovoru i s odobrenjem centra za socijalnu skrb. Odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, plaćom ili drugim novčanim primanjima, upravljati imovinom, odlučiti o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja.
U tako velikom broju slučajeva zlouporabe instituta nisu rijetkost. Kako je, primjerice, u svom izvješću 2020. godine zabilježila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, vrlo često se osobe lišavaju poslovne sposobnosti samo da bi ih se smjestilo u institucionalnu skrb bez njihovog pristanka, a skrbnik, koji se dodjeljuje osobi u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti, daje takav pristanak uz odobrenje centra za socijalnu skrb.
'Tisuće odraslih u Hrvatskoj žive u institucijama suprotno njihovoj volji. Uloga socijalnog rada je poduzimati mjere i aktivnosti usmjerene na pomoć i podršku odraslima s poteškoćama prije bilo kakvog iniciranja postupaka kojima se čovjeku ograničavaju temeljna ljudska prava. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek postoji uvriježeno stajalište da je najbolje staviti osobu pod skrbništvo s ciljem zaštite njezinih prava', kaže nam Rešetar.
Kako ukinuti skrbnika i vratiti poslovnu sposobnost
Profesoricu Rešetar upitali smo i pod kojim uvjetima osobe mogu vratiti poslovnu sposobnost. 'Skrbništvo za punoljetne osobe prestaje vraćanjem poslovne sposobnosti ako su prestali razlozi zbog kojih je osoba lišena poslovne sposobnosti. Isto tako, skrbništvo za punoljetne osobe može biti smanjeno ako se smanji opseg lišenja poslovne sposobnosti. Oba sudska postupka vraćanja poslovne sposobnosti ili smanjenja opsega lišenja poslovne sposobnosti mogu pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug i krvni srodnici štićenika u ravnoj lozi, a u pobočnoj do drugog stupnja, te skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb, kao i sam štićenik', rekla nam je Rešetar.
Uz to, upozorava profesorica Rešetar, Obiteljski zakon nije usklađen s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. 'U zakonskom sustavu prije svega nedostaje promjena temeljnog koncepta do kojeg može doći jedino ukidanjem instituta lišenja poslovne sposobnosti i priznavanjem pune poslovne sposobnosti osobama s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugim osobama (čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom). Istovremeno ili prije svega država je dužna osigurati pristup podršci i osiguravati zaštitne mehanizme od zlouporabe ranjivih osoba. Međunarodni standardi zauzeli su jasno stajalište da oduzimanje poslovne sposobnosti predstavlja negiranje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koji pripadaju svakom čovjeku', kaže Rešetar.
Dodaje kako je upravo Europski sud za ljudska prava poručio da oduzimanje poslovne sposobnosti predstavlja ozbiljno miješanje u privatni život osobe te da svako pokretanje postupka oduzimanja poslovne sposobnosti uzrokuje ozbiljne posljedice. 'Naime osobi u vezi s kojom se pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti imenuje se poseban skrbnik, a osoba je podvrgnuta različitim vrstama procjena i vještačenja, u postupku se ispituju i propituju različiti oblici njezina privatnog života, ocjenjuju se njezino mentalno zdravlje, ponašanje i osobnost. Sve to predstavlja ozbiljno miješanje u privatni život osobe protiv koje se pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti', zaključuje Rešetar.
