U Hrvatskoj je u lipnju 2013. bilo 8,5 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što je prema istom razdoblju 2012. manje za šest posto. Dok u Europi raste broj kartičarskih transakcija kao i broj kartica, u Hrvatskoj vlada suprotan trend. Je li prezaduženost građana, nerealna potrošnja u svjetlu višegodišnje recesije, uzela danak i u tom segmentu?

'Ljudi su shvatili da troše previše, tj. da im se korištenje kartica uz naknade i kamate ne isplati, pa se odriču nepotrebnoga, što za posljedicu ima i 'rezanje' kartica', kaže za tportal Tomislav Prpić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

Naglašava kako je riječ o dvosjeklom maču, jer koliko je dobro da se novac ne odlijeva prekomjerno kroz financijske usluge, toliko se pak i smanjuje domaća potrošnja za koju bi bilo dobro da se zadrži ili poveća.

'Idealna bi, naravno, bila situacija u kojoj bi se potrošnja građana zadržala u okvirima njihove zarade te se stvorili bolji uvjeti u kojima bi se moglo zarađivati', zaključuje.

Prof. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu naglašava kako je pad broja kartica u Hrvatskoj s jedne strane pod utjecajem dugotrajne recesije s teškim negativnim posljedicama na pad zaposlenosti i porast nezaposlenosti. 'S druge strane, također povezano s recesijom, u Hrvatskoj je već duže vrijeme prisutan proces razduživanja stanovništva koje zbog pesimističkih očekivanja smanjuje svoje kreditne obveze i zaduženja pa isto tako se to negativno reflektira i na broj kartica', pojašnjava.

Naglašava kako ovaj proces može imati i svoje popratne pozitivne efekte. Građani su počeli kontrolirati svoju prekomjernu potrošnju i 'život na kredit'.