'Trebamo imati na umu kako perspektiva članstva u Europskoj uniji predstavlja poželjan cilj za države jugoistočne Europe te ujedno i poticaj za provedbu nužnih reforma, ali i sredstvo za smanjenje potencijalno opasnih napetosti u ovom još uvijek turbulentnome dijelu Europe', rekao je Petrov, kako je priopćeno iz Hrvatskog sabora.

Dodao je kako Hrvatska pozdravlja obnovljeni fokus i predanost tom području jer bi zanemarivanje ili odgoda nastavka procesa proširenja, zajedno s gospodarskim poteškoćama i aktualnim sigurnosnim pitanjima, moglo dovesti do daljnje destabilizacije jugoistočne Europe koja bi se odrazila na cijelu Europu, rekao je Petrov.

U svom obraćanju sudionicima konferencije, Petrov je naglasio kako trenutačna geopolitička situacija, nove prijetnje miru i stabilnosti od političara zahtijevaju učinkovitije suočavanje sa strahovima europskih građana putem bolje suradnje po pitanjima interne sigurnosti Europske unije te stabilnosti u užem i širem susjedstvu.

Predsjednica Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Laura Boldrini u svom uvodnom obraćanju osvrnula se na povijesne događaje kojima su postavljeni temelji za današnju Europu.

Rimskim ugovorima uspostavljeno je zajedničko tržište što je omogućilo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a današnji fokus država članica Europske unije, uz daljnje promicanje mira, slobode, demokracije, jednakosti i solidarnosti, potrebno je staviti na još jaču integraciju europskih naroda suočenih s brojnim izazovima današnjice, istaknuli su brojni sudionici konferencije.

Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice potpisan je u Rimu 25. ožujka 1957., a stupio je na snagu 1. siječnja 1958. Ugovor su potpisale Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka.

Ugovorom o Europskoj uniji 1992. preimenovan je u Ugovor o Europskoj zajednici, a Ugovorom iz Lisabona 2007. u Ugovor o funkcioniranju Europske unije.