zarobljenički logori

Oko 300 osoba iz BiH čeka izručenje iz Sirije, među njima 200 djece

24.05.2019 u 11:19

Bionic
Reading

Na području Sirije trenutačno boravi oko tri stotine osoba podrijetlom iz Bosne i Hercegovine a među njima je dvije stotine djece, objavio je u petak sarajevski 'Dnevni avaz' pozivajući se na neimenovane izvore iz različitih tijela bosanskohercegovačke vlasti

Vlasti u BiH i sigurnosne agencije imaju informacije da je u zarobljeničkim logorima u Siriji najmanje 50 muškaraca koji su se borili u islamističkim terorističkim organizacijama te još toliko žena.

Ranije se nagađalo da je ondje i 80-ero djece čiji su roditelji iz BiH, no prema sadašnjoj procjeni njihov je broj znatno veći, čak 200 djece.

Prema tvrdnjama izvora sarajevskog lista, vlasti u BiH sve su manje spremne preuzeti odgovornost za povratak žena čiji su muževi poginuli ratujući u Siriji i Iraku kao i njihove djece.

'Vijeće ministara trebalo je još prošle godine formirati koordinacijsko tijelo koje bi se bavilo problemom povratka žena i djece iz Sirije podrijetlom iz BiH, ali do sada to nije učinilo. Upravo veliki broj djece koja su rođena proteklih godina u Siriji, a čija su oba ili jedan roditelj podrijetlom iz BiH usporit će cijeli proces povratka u zemlju', kazao je neimenovani izvor.

Pitanje povratka majki i djece iz Sirije u BiH problematizira se i navodno nema suglasnosti da se oni vrate u zemlju čak i u slučaju da žene budu procesuirane pred domaćim pravosuđem.

U BiH je u travnju vraćen državljanin te zemlje Ibro Čufurović koji je ratovao u Siriji i Iraku gdje je bio zarobljen, a izručenje je obavljeno u dogovoru s vladom Sjedinjenih Država.

On sada u pritvoru čeka suđenje za terorizam, a isti postupak slijedi i za Armina Čurta, još jednog bivšeg pripadnika Islamske države (IS) čije je izručenje dogovoreno.

'Zar je bitniji taj borac Islamske države što su ga vratili u BiH, od žena i djece koje svakodnevno pate po kampovima u Siriji. Bojim se da još dugo neće doći svojim kućama. U pitanju su desetci žena, a ne jedna', izjavila je Alema Dolamić iz Tešnja koja se dugo bori kako bi osigurala povratak svoje sestre iz Sirije.

Problem povratka državljanki BiH i njihove djece sa sirijskog ratišta nije samo političke već i identifikacijske prirode. Zbog toga tijela vlasti BiH razmatraju mogućnost da se za provjeru državljanstva osoba koje bi došle iz Sirije koriste nalazi DNK laboratorija pri Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM).

To znači da bi se za one žene i djecu podrijetlom iz BIH koji nemaju nikakve dokumente koristile iskaznice koje izdaje IOM ili neka druga međunarodna organizacija. Tek nakon utvrđivanja državljanstva stvorili bi se uvjeti za izdavanje putnih listova, a time i za njihov povratak u BiH.