To je brojka do koje je Jutarnji list došao uz pomoć turističkih agencija i putničkih udruga, a koje su, na temelju informacija o prodaji aranžmana i iskustava iz dosadašnjih skijaških sezona, izračunale koliko bi potencijalnih glasova moglo propasti zbog apstinencije onog dijela glasača koji će biti na odmoru izvan domovine.

U prvom skijaškom tjednu na skijanje bi moglo otići oko 110 tisuća građana; baza je to od 70 do 80 tisuća osoba s pravom glasa s obzirom na to da trećina otpada na djecu i maloljetnike koji nemaju pravo glasa. Može se očekivati da će neznatan broj 'skijaša' u nedjelju svejedno pristupiti izborima: prema podacima Ministarstva uprave i Državnog izbornog povjerenstva, do zakonom propisanog roka za glasanje u inozemstvu uz pomoć potvrde prijavilo se 5095 birača koji će u to vrijeme boraviti izvan Hrvatske.

Najgrubljom računicom, oduzimanjem ovih pet tisuća glasača s potvrdama za glasanje u inozemstvu od procijenjenih 70 tisuća 'skijaša' došli bismo do približno 65.000 glasova otpalih zbog godišnjih odmora.

Podsjetimo, u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji je održan u siječnju 2015., prema statistici Ministarstva uprave, broj birača s prebivalištem u RH koji su izvadili potvrde kako bi u vrijeme izbora glasali u inozemstvu bio je sličan današnjoj brojci.

Točnije, potvrdu je tada izvadilo njih 4876, dakle 219 manje nego danas.

Nije stoga neobično što SDP-ov kandidat za predsjednika Zoran Milanović od samoga početka kampanje Vladi i premijeru Plenkoviću javno zamjera to što će drugi krug izbora pasti baš na prvi skijaški vikend. U njegovu timu očito su procijenili da bi im u slučaju tijesne bitke i taj korpus birača mogao biti iznimno važan.

SDP je, naime, kao dio predizborne strategije imao i uporno naglašavanje da je termin drugog kruga izbora problematičan.