Kako bi se finalizirao posao, britanski premijer Boris Johnson osobno će otići u Bruxelles da bi pokušao ostvariti proboj. U Bruxellesu se krajem tjedna održava sastanak Europskog vijeća, na kojem bi sporazum mogao biti potpisan ako se dogovor postigne u kratkom roku, što se trenutno ne čini vjerojatnim. Glavni europski pregovarač Michel Barnier poručuje da se pregovori mogu nastaviti do sredine tjedna, ali da je sve poslije toga prekasno jer ga moraju ratificirati parlamenti. Ako do sporazuma ne dođe, ekonomske posljedice za obje strane bit će enormne jer slijedi katastrofa nereguliranog, neuređenog Brexita.

Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo je Europsku uniju 31. siječnja 2020. i ušlo u prijelazno razdoblje koje traje do 31. prosinca, tijekom kojeg se trebaju utvrditi sva pravila i propisi po kojima će odnosi funkcionirati u budućnosti. Postoji i mogućnost produženja ovog roka jer ga je London nametnuo sam sebi, ali Johnson u potpunosti odbacuje tu opciju.

Tri kritična pitanja trgovinskog sporazuma

Kada bi se predomislio, to bi bio politički udarac koji bi ga politički pokopao jer je na tvrdom stavu prema Brexitu izgradio cijelu svoju karijeru. Ako do kraja godine ne bude postignut trgovinski sporazum, bit će uvedene visoke carine i carinske provjere na granicama, što može utjecati i na recimo uvoz cjepiva za koronavirus u Ujedinjeno Kraljevstvo, o čemu se pisalo posljednjih dana u britanskim medijima. Bez sporazuma, trgovina će se provoditi po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), čime svi gube.

U ponedjeljak navečer Johnson i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odaslali su zajedničko priopćenje u kojem su naveli da se nisu stekli uvjeti za zaključivanje sporazuma zbog razlika u tri preostala kritična pitanja. Tri ključne točke ili pitanja oko kojih se još uvijek lome koplja su i dalje ribarstvo, jamstva za pošteno tržišno natjecanje i rješavanje budućih sporova.

Ribarstvo

Iako ribarstvo čini mali dio gospodarstva s obje strane, kampanja za napuštanje Europske unije, koja je 2016. pobijedila na referendumu u Ujedinjenom Kraljevstvu, na ribarenju je temeljila neke od svojih glavnih argumenata za izlazak. To je također važno pitanje za neke od zemalja EU-a, poput Francuske i Nizozemske. Francuska prijeti vetom ako dogovorom ne budu zadovoljni njeni ribari.

EU se zalaže za maksimalan pristup svojih brodova vodama Ujedinjenog Kraljevstva, u kojima trenutno godišnje ulove ribe vrijedne oko 660 milijuna eura. Ujedinjeno Kraljevstvo želi taj posao i novac vratiti u svoje ruke nakon 1. siječnja 2021. godine, kada opet postane neovisna obalna država, izvan dohvata pravila zajedničke ribolovne politike Europske unije.

Također postoji nesporazum oko potencijalnog razdoblja statusa quo prije nego što nove mjere stupe na snagu. EU želi da ono traje do deset godina, a Velika Britanija kaže da bi to razdoblje trebalo trajati znatno kraće. Postoji i kvaka - bez sporazuma o pristupu ribolovnim vodama, Velika Britanija neće dobiti pun pristup tržištu Europske unije, bez carina i poreza, da bi prodavala svoju ribu na njemu. Prošle godine oko tri četvrtine britanskog izvoza ribe otišlo je u EU, piše BBC.

Jamstva za pošteno tržišno natjecanje

Ovdje se radi o pravilima poštene konkurencije u poslovima vrijednim milijarde eura. Ideja istih pravila, koja se pojavljuju u većini sporazuma o slobodnoj trgovini, jest osigurati iste uvjete za sve tvrtke s obje strane kako nitko ne bi imao prednost nad drugim. Ako ukinete određene propise, možete jeftinije poslovati, što dovodi do situacije u kojoj su neke tvrtke konkurentnije od drugih. EU je zabrinut da bi Ujedinjeno Kraljevstvo upravo to moglo učiniti u budućnosti.

Zbog toga Unija želi da se Velika Britanija posebno drži njenih pravila o temama koje se dotiču prava radnika, propisa o zaštiti okoliša što ih tvrtke moraju slijediti i državnih potpora. UK, s druge strane, smatra da je cijela poanta Brexita bila u tome da se oslobodi poštivanja pravila EU-a. Stav Europske unije je da Ujedinjeno Kraljevstvo ne može dobiti sporazume kakve su dogovorili Kanada i Japan jer njihova gospodarstva znatno manje posluju s europskim zemljama. Shodno tome, London mora slijediti veći broj pravila.

Rješavanje sporova

Ovdje se uglavnom radi o tome kako će se pravila sporazuma primjenjivati u budućnosti i što će se dogoditi ako ih prekrši jedna strana. EU želi mogućnost uzvratiti Ujedinjenom Kraljevstvu za kršenje pravila na jednom području, uzvraćajući udarac na drugom - naprimjer, nametanjem carina ili poreza tamo gdje smatra da bi mogli najviše naštetiti. Takve bi mogućnosti naravno važile u oba smjera. Tu je i pitanje toga tko bi mogao presuditi u sporovima i gdje će se u to uklopiti Europski sud pravde, odnosno tko bi trebao rješavati sporove između dvije strane.

Sjeverna Irska

Uz trgovinski sporazum, još jedno pitanje koje ostaje osjetljivo jest način na koji Velika Britanija predlaže provedbu sporazuma sklopljenog s EU-om prije Brexita o održavanju kopnene granice u Irskoj (koja je sada granica između Velike Britanije i EU-a) otvorenom. Pojedinosti sporazuma o Sjevernoj Irskoj predmet su zasebnih pregovora u zajedničkom odboru EU-a i Velike Britanije, ali ne mogu se donijeti zaključci o mnogim važnim pitanjima dok se ne zna hoće li se trgovinski sporazum sklopiti ili ne. Zbog donošenja posebnog zakona Bruxelles strahuje da London neće poštovati pravila koja je preuzeo.