Obrazlažući usvajanje ustavne tužbe Slavice Banić, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec danas se žestoko obrušila na rad Upravnog suda, ističući da je nezadovoljna presudom kojom je Upravni sud poništio saborsku odluka o izboru Slavice Banić za sutkinju Ustavnog suda
ZAGREB - 'Upravni sud morao je biti svjestan da odlučuje o važnom ustavnopravnom pitanju i da odluka mora biti perfektna. No, obrazloženje presude vrvi netočnostima pa je očito da je presuda pisana površno', ustvrdila je Omejec.
Dodala je i da je zadnji čas za reformu Upravnog suda, koji, kako tvrdi, i dalje radi po zakonu preuzetom iz bivšeg sustava.
Iz tog je vremena, kaže, zaostala i ovlast da Upravni sud odlučuje o Ustavom zajamčenim pravima i slobodama, opisanim u 66. članku Zakona o upravnim sporovima.
Pojasnila je da zbog te odredbe u nekim slučajevima dolazi do paralelne nadležnosti Upravnog i Ustavnog suda, koji bi, smatra Omejec, jedini trebao odlučivati o ustavnopravnim pitanjima.
Odlučujući po tužbi Slavice Banić ustavni su suci zauzeli stav da Upravni sud može kontrolirati ili osporavati odluke Sabora o imenovanju ustavnih sudaca, ali samo u pogledu procedure.
Isto tako smatraju da Upravni sud, kao ni bilo koje drugo tijelo, ne može poništavati odluke najvišeg zakonodavnog tijela. Saborske odluke, tvrde, mogu se jedino ukinuti, kako bi se o njima moglo ponovno odlučivati.
U obrazloženju odluke u slučaju Banić Ustavni sud tako navodi da je osporenom presudom Upravni sud Saboru oduzeo pravo da određuje koju dokumentaciju kandidat za neko mjesto treba priložiti te da jedino Sabor tu dokumentaciju može ocjenjivati.
Na taj je način, dodaju, Slavica Banić stavljena u nejednak položaj pred zakonom i povrijeđeno joj je ustavno pravo o mogućnosti jednakog izbora za sve.
'Njen izbor doveden je u pitanje jer nije priložila dokumente koje nitko od nje nije tražio. To je temeljno ustavno odredište', kazao je zamjenik predsjednice Ustavnog suda Aldo Radolović, koji je kao sudac radio na tom predmetu. Dodao je da je osporenom odlukom u pitanje doveden i radno-pravni status Slavice Banić.
Radolović tvrdi da je uvidom u dokumentaciju došao do podatka da je od 2001. većina izabranih sudaca Ustavnog suda svoj raniji staž dokazivala isključivo preslikom radne knjižice, kao i Slavica Banić. Tek četvrtina uz to je predložila izjave ranijih poslodavaca, što je kao obveza uvedeno tek nakon izbora Slavice Banić, odnosno pri posljednjem izboru ustavnih sudaca ove godine.
'Inzistiranje na potvrdama koje Sabor nije tražio predstavlja preuzimanje kompetencija Sabora', rekao je Radolović, dodajući da je današnjom presudom Ustavnog suda odluka Hrvatskog sabora o izboru Slavice Banić ponovno zaživjela.
Dodao je da je pri donošenju odluke Ustavni sud provjeravao sve potrebne dokumente te zatražio pomoć niza sveučilišnih profesora s područja ustavnog prava, uprave i socijalnog prava.
Iako se svih deset sudaca krnjeg sastava Ustavnog suda složilo da je Slavica Banić ispunila uvjete za izbor te da je Upravni sud prekoračio ovlasti suci Davor Krapac i Snježana Bagić glasovali su protiv današnje odluke ističući da bi predmet Upravnom sudu trebalo vratiti na novo odlučivanje.
